Slatina

Slatina
Slatina (prije Podravska Slatina), grad i središte gradskoga upravnog područja, u Virovitičko-podravskoj županiji, u Podravini, 33 km jugoistočno od Virovitice i  45 km sjeverozapadno od Našica. Smještena je uz Podravsku magistralu i željezničku prugu. Grad ima 10 208, a gradsko upravno područje 13 686 stanovnika (2011). Poljoprivreda (poljodjelstvo, vinova loza). Drvna, prehrambena, kovinska, tekstilna i industrija građevinskog materijala. Turizam (lovni, ribolov, Matkanje, od 1994. međunarodni festival Dani Milka Kelemena). Neogotička župna crkva sv. Josipa (početak XX. st.). U rimsko doba naselje Marinianis. Prvi se put u pisanim izvorima spominje 1297. kao Zalathnuk. Tijekom srednjega vijeka bila je biskupsko trgovište sa župnom crkvom i drvenom utvrdom na uzvišenju pokraj Javorice. Bila je pod osmanskom vlašću (kao dio Požeškoga sandžaka) od 1544. do 1684. Povlačenjem Osmanlija postala je dio Virovitičke županije (od 1745). Vlasnici Slatine bili su barun Pejačević (1750–1841), njemački knezovi Schaumburg–Lippe (1841–1914) i grof Drašković Trakošćanski  (od 1914). Najveći gospodarski uspon imala je za vladavine obitelji Schaumburg–Lippe, kada su otvorene: pilana (1885), tvornica pjenušca (1885), paromlin (1863) i ciglana (1890). Naziv Podravska Slatina nosila je od 1921. do 1992. Rodno je mjesto hrvatskoga književnog teoretičara i povjesničara Viktora Žmegača. 
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama: