Abecedar: H

H, h

H, h, 1. dvanaesto slovo hrv. abecede, osmo u većini ostalih lat. pisama; bezvučni velarni frikativ. 2. fiz Oznaka mjerne jedinice za jakost magn. polja, henri. 3. kem Simbol za element vodik (hidrogenium). 4. glazb Sedmi… Nastavi čitati

h. c.

h. c., krat. od → honoris causa.

ha

ha, znak za mjernu jedinicu → hektar.

Ha

Ha, znak za kem. element → hanij.

Ha Long

Ha Long, zaljev na vijetnamskoj obali, na sz Tonkinškog zaljeva, s mnogobrojnim vapnenačkim otocima čunjasta oblika. Krajolik je oblikovan krškim procesima u tropskom podneblju i zatim dijelom potopljen izdizanjem razine mora nakon pleistocenske oledbe. Unesko je 1994. otoke uvrstio u popis svjetske baštine.

Ha Nôi → Hanoi

Ha NôiHanoi

Ha’apajsko ili Ha’abajsko otočje

Ha’apajsko ili Ha’abajsko otočje, središnja otočna skupina Tonge, otočje Tonga, južni Tihi ocean; 36 većih (ukupno 68 otoka i mnoštvo hridi i grebena) koraljnih i vulkanskih otoka, ukupne površine 110 km2, o. 8200 st. na 17 nastanjenih… Nastavi čitati

Ha’il

Ha’il, grad u oazi u sjeverozap. Saudijskoj Arabiji, sjedište istoimene provincije; 225 000 st. Tradic. odmorište hodočasnika što s istoka (hodočasnički put iz Iraka) dolaze u Meku.

Haack, Hermann

Haack, Hermann, njem. geograf i kartograf (Friedrichswerth, kraj Gothe, 29. X. 1872 – Gotha, 22. II. 1966). Čuven po izradi škol. atlasa i škol. zidnih zemljovida koji su njegovom zaslugom ušli u široku škol. uporabu.… Nastavi čitati

Haag

Haag (niz. ‘s-Gravenhage, također Den Haag), sjedište niz. vlade i gl. grad niz. provincije Zuidholland, u blizini obale Sjev. mora, uz kanal Rotterdam–Amsterdam; 442 200 st. Prehr. ind. (čokolada), elektronika, tiskarstvo, proizvodnja namještaja, stakla, keramike i razne luksusne robe.… Nastavi čitati

Haakon (Håkon) I. Adalsteinsfostre (H. Dobri)

Haakon (Håkon) I. Adalsteinsfostre (H. Dobri), norv. kralj (?, o. 920 – otok Fitjar, jugozap. Norveška, o. 961). Najmlađi sin → Haralda I. Hårfagera. Na vlast stupio obaranjem brata Erika 935. Odgojen na engl. dvoru, poticao djelovanje kršć.… Nastavi čitati

Haakon (Håkon) III. Sverresson

Haakon (Håkon) III. Sverresson, norv. kralj (? – ?, 1204). Nezakoniti sin kralja Sverrea Sigurdssona. Vladao od 1202. Djelovao na izmirenju drž. vlasti i Crkve. Prema predaji, otrovala ga je pomajka Margaret.

Haakon (Håkon) IV. Haakonsson (Håkonsson) (H. Stari)

Haakon (Håkon) IV. Haakonsson (Håkonsson) (H. Stari), norv. kralj (?, 1204 – Kirkwall, otočje Orkney, 17. XII. 1263). Nezakoniti sin Haakona III. Vladao od 1217. Sukobljavao se s crkv. hijerarhijom koja mu je zbog podrijetla osporavala pravo… Nastavi čitati

Haakon (Håkon) V. Magnusson (H. Magnusson Stariji)

Haakon (Håkon) V. Magnusson (H. Magnusson Stariji), norv. kralj (?, 1270 – 8. V. 1319). Sin Magnusa VI. Lagabötea. Vladao od 1299. Učvrstio središnju kralj. vlast; mjerama centralizacije preustrojio lokalnu upravu i ograničio moć domaćih velikaša… Nastavi čitati

Haakon (Håkon) VI. Magnusson (H. Magnusson Mlađi)

Haakon (Håkon) VI. Magnusson (H. Magnusson Mlađi), norv. kralj (?, 1339 – ?, V. 1380). Sin norv. i šved. kralja Magnusa VII. Erikssona. Na prijestolje ga dovodi norv. plemstvo, koje je, nezadovoljno Magnusovim vladanjem, prisililo kralja na abdikaciju… Nastavi čitati

Haakon (Håkon) VII.

Haakon (Håkon) VII., norv. kralj (Charlottenlund, 3. VIII. 1872 – Oslo, 21. IX. 1957). Prvi norv. kralj nakon ponovne uspostave neovisnosti 1905. Kao princ Karl Danski završio Pom. akademiju u Kopenhagenu 1891. Oženio se princezom… Nastavi čitati

Haanpää, Pentti

Haanpää, Pentti, finski književnik (Pulkkila, 14. X. 1905 – Pyhäntä, 30. IX. 1955). Afirmirao se mračnim prozama pisanima impresionističkim stilom i s naglašenih ljevičarskih stajališta. Važnija djela: Začarani krug; Polje i vojarna.

Haanstra, Bert

Haanstra, Bert, niz. film. redatelj (Holten, 31. V. 1916 – Hilversum, 23. X. 1997). Jedan od vodećih svj. dokumentarista 1950-ih i 1960-ih, prepoznatljiv po izrazito poetskoj stilskoj intonaciji. Najvažniji su mu filmovi Zrcalo Nizozemske (1950;… Nastavi čitati

Haapsalu

Haapsalu, gl. grad provincije Läänemaa (2417 km2, 31 800 st.) u Estoniji; 12 900 st. Ljekovit morski mulj; prvo lječilište iz 1825. ubrzo posjećuje rus. aristokracija. Gradić je 1920-ih čuveno ljetovalište. Nakon stagnacije za sovj.… Nastavi čitati

Haardt ili Hardt

Haardt ili Hardt, šumovito brdovito područje na JI sav. zemlje Rheinland-Pfalz u Njemačkoj, nastavak Vogesza u Francuskoj; najviši vrh Kalmit (673 m). Gušće naseljen ist. rub, prema dolini Rajne. Razvijeno vinogradarstvo i turizam; turist. središta Grünstadt, Bad Dürkheim i Neustadt an der Weinstraße.