Lj, lj, sedamnaesto slovo hrv. abecede za palatalni l, piše se kao dvoslov (digram) l + j.
Ljadov, Anatolij Konstantinovič, ruski skladatelj i glazbeni pedagog (Sankt Peterburg, 11. V. 1855 – Novgorod, 28. VIII. 1914). Studirao u Sankt Peterburgu, na tamošnjem Konzervatoriju predavao teoriju, kontrapunkt, fugu i kompoziciju (među učenicima bili su… Nastavi čitati →
ljama (španj. iz kečuanskoga) (Lama), rod preživača iz por. deva (Camelidae), živi u andskom području Juž. Amerike. Veličine je manjeg konja, ima dugu bijelu ili šarenu dlaku, po dva prsta na svakoj nozi, nema grbe ni rogova. Najpoznatije vrste… Nastavi čitati →
Ljapunov, Aleksandr Mihajlovič, rus. matematičar (Jaroslavlj, 6. VI. 1857 – Odesa, 3. XI. 1918). Studirao kod poznatog matematičara Čebiševa. Bavio se diferencijalnom geometrijom, teorijom potencijala, stabilnostima sustava (Ljapunovljeve metode).
Ljapunov, Sergej Mihajlovič, ruski pijanist i skladatelj (Jaroslavlj, 30. XI. 1859 – Pariz, 11. XI. 1924). Glazbu studirao u Moskvi. Po preseljenju u Sankt Peterburg (upoznao M. Balakireva, prihvatio ideje → Petorice) sudjelovao… Nastavi čitati →
Ljatošinski, Boris Mikolajovič, ukrajinski skladatelj i glazbeni pedagog (Žitomir, 3. I. 1895 – Kijev, 15. IV. 1968). Diplomirao pravo (1918) i kompoziciju (1919) u Kijevu, profesor Konzervatorija u Kijevu i Moskvi. Neko vrijeme direktor Ukrajinske… Nastavi čitati →
lječilišta, prirodna, zdravstvene ustanove u kojima se prirodnim ljekovitim činiteljima (klima, termomineralna voda, peloid, naftalan, morska voda i pijesak) te metodama fizikalne i rehabilitacijske medicine provodi preventivna zdravstvena zaštita, specijalističko liječenje i bolnička rehabilitacija. Najpoznatija naša lječilišta termomineralnim vodama:… Nastavi čitati →
ljekarne ili apoteke, zdravstv. ustanove u kojima se nabavljaju, čuvaju i izdaju industrijski proizvedeni gotovi lijekovi ili izrađuju magistralni (prema liječničkom receptu) i galenski (oficinalni) lijekovi (prema propisima ljekopisa, farmakopeje) za humanu i veterinarsku uporabu (postoje i tzv. biljne… Nastavi čitati →
ljekovita blata, ljekoviti muljevi, peloidi, podvodni rahli sedimenti nastali taloženjem pretežito anorganskih tvari, no sadrže i org. tvari u stanovitom postotku. Prema sastavu dijele se u glinena, vapnena i silicijeva, prema posebnom sastavu u sulfidna, okerska, fosfatna, željezovita i… Nastavi čitati →
ljekovite vode, prir. izvorske vode koje se rabe u liječenju. Razlikuju se mineralne vode, koje u l litri sadrže više od 1 g mineralnih tvari ili plinova kojih nema u običnoj vodi (ako se radi o ugljičnom dioksidu takve… Nastavi čitati →
ljekovito bilje, biljke koje sadrže farmakološki djelatne sastojke (alkaloide, glikozide, saponine, treslovine, eterična ulja, smole, sluzi i dr.) pa se primjenjuju u liječništvu. Liječenje biljem ima tisućljetnu tradiciju još od najstarijih vremena. Onodobni ljekarnici najprije su skupljali samoniklo lj.… Nastavi čitati →
ljelje ili kraljice, skupine djevojaka u duhovskom ophodu koje pjevaju pjesme s pripjevom ljeljo; običaj poznat u sjev. Hrvatskoj kao i u folkloru ostalih Slavena (lejo, ljelju, ljelji, ljulji).
ljenivci (tipavci) (Bradypodidae), sisavci trop. Amerike iz roda krezubica (Xenarthra). Dugi su 50–70 cm, teški 3–10 kg. Prednje su im noge duže od stražnjih, rep zakržljao. Razlikuju se dvoprsti i troprsti lj. Velikim srpastim pandžama penju se na… Nastavi čitati →
ljepak (žuta imela) (Loranthus europaeus), listopadni grmić (visok oko 50 cm) iz porodice imela (Loranthaceae). Raste kao poluparazit na granama hrastova i pitomoga kestena. Specijalni organ biljke pričvršćen za domaćina siše iz njega hranjive tvari te ga postupno… Nastavi čitati →
ljepenka, krut debeo višeslojni papir. Valovita i puna lj. služe kao ambalaža, a bitumenska lj. kao izolacija.
ljepila ili adhezivi, visokomolekulske prir. ili sintetske koloidne tvari koje služe za lijepljenje čvrstih materijala (drvo, koža, papir, tekstil, plastične mase, keramika i dr.) s pomoću elastičnog filma koji čvrsto prianja uz slijepljene površine. Pritom bitno ne mijenjaju strukturu… Nastavi čitati →
ljepota, dojmljiva kvaliteta prir. pojava i umj. predmeta koji pružaju ugodu; čulna i duhovna kategorija čovjeka. Smislom i biti ljepote u umjetnosti bavi se → estetika.
ljestve, naprava za penjanje kao pomagalo za rad na visini ili za dohvaćanje predmeta na visini koji su izvan uobičajenog dohvata. Mogu biti od različitih materijala (najčešće drvo, metal, plastika) i izvedbi (jednokrake, dvokrake ili soboslikarske, viseće). Švedske lj.… Nastavi čitati →
