alkemija, Alkemijski otrovi, gravura
alkemija, Kozmologija alkemije, gravura
alkemija, nekadašnje kemijske vještine i znanja kojima se pokušavalo iz neplemenitih kovina (bakar, olovo, živa i dr.) dobiti plemenite (zlato, srebro) s pomoću tzv. kamena mudraca. Potječe od starih Egipćana i razvijala se kao mješavina magije i mistike. Zabranjena za cara Dioklecijana (296) zbog krivotvorenja novca. Arapi su je preuzeli iz Bizanta i prenijeli u Europu (od VII. stoljeća). Od IV. do XV. stoljeća alkemičari su tražili eliksir za dug život, a u XVI. stoljeću bavili su se pripremanjem lijekova (ijatrokemija). Mnogi filozofi, prirodoslovci i liječnici bavili su se alkemijom (Albert Veliki, Roger Bacon, Raimundus Lullus), kod nas Petar Bono, Daniel Istranin, Barbara Celjska i dr. Alkemija se može smatrati pretečom moderne kemije koja počinje s načelom o nemogućnosti pretvorbe elemenata u druge elemente (→ Antoine Laurent de Lavoisier, XVII. stoljeće), jer je kemijsku znanost obogatila novim otkrićima i eksperimentalnom metodom.