Vrpolje, naselje i središte istoimene općine, u Brodsko-posavskoj županiji, u Slavoniji, 12 km južno od Đakova i 42 km sjeveroistočno od Slavonskoga Broda. Leži na 90 m nadmorske visine. Križište je željezničkih pruga… Nastavi čitati →
Vrpsko jezero → Wörther See
Vrsar (talijanski Orsera), naselje i središte istoimene općine u Istarskoj županiji, na zapadnoj obali Istre, 9 km južno od Poreča. Naselje ima 1771, a općina 2162 stanovnika (2011). Poljoprivreda; uzgoj voća, povrća, vinogradarstvo, maslinarstvo. Ribarstvo. Sportska zračna luka. Turizam;… Nastavi čitati →
Vrsi, naselje i središte istoimene općine u Zadarskoj županiji, u Ravnim kotarima, 21 km sjeverno od Zadra i 6 km sjeveroistočno od Nina. Naselje ima 1627, a općina 2053 stanovnika (2011). Poljoprivreda, voćarstvo, maslinarstvo, smokve, vinova loza. Prvi se… Nastavi čitati →
vrsta (lat. species), u znanstv. klasifikaciji organizama temeljenoj na osnovi filogenetskog srodstva (taksonomiji), v. je najveća klasifikacijska skupina podređena rodu (genus) koja obuhvaća međusobno slične populacije čiji se pripadnici mogu međusobno razmnožavati stvarajući plodno potomstvo. Kada kod nekih… Nastavi čitati →
vrsta (rus.), stara slav. mjera za duljinu. U rus. pisanim vrelima spominje se od XI. st.; u uporabi sve do uvođenja metričkoga sustava.
vrste riječi, podjela riječi u vezi s njihovim oblicima, značenjima, službom u sintagmi i rečenice. U hrv. jeziku v. r. jesu ove: 1. imenice, 2. zamjenice, 3. pridjevi, 4. brojevi, 5. glagoli, 6. prilozi, 7. prijedlozi, 8. veznici, 9.… Nastavi čitati →
vrša, dug valjak načinjen od ribarske mreže, žice, šiblja i dr. s jednim ulazom. Upotrebljava se za lov riba, rakova i glavonožaca na kamenim hridima i velikim dubinama gdje je ribolov s drugom opremom nemoguć.
Vršac (mađ. Versec; njem. Werschetz; rum. Vârşeţ), grad u Vojvodini, sjev. Srbija; 36 001 st. Leži u jugoist. dijelu Banata, 14 km z od granice s Rumunjskom, u podnožju Vršačkih planina. Tragovi pretpov. naseljenosti. Prvi se put spominje u XV.… Nastavi čitati →
Vršačke planine (također Vršački breg), pobrđe u Vojvodini, sjev. Srbija; obuhvaćaju 170 km2. Leže u jugoist. dijelu Banata. Pružaju se u smjeru Z–I od Vršca do rum. granice. Građene od kristaliničnih i eruptivnih stijena. Najviši Gudurički vrh, 641… Nastavi čitati →
vršno opterećenje, najveća izmjerena snaga koju neki tehn. sustav treba predati potrošačima, npr. vršno opterećenje elektroenergetskog sustava.
vrtičavost, česta kronična bolest preživača, os. ovaca. Uzrokuje ju ličinka Coenurus cerebralis trakavice (Taenia multiceps). Oboljele ovce kreću se u krugu, a često imaju i napadaje epilepsije.
vrtlarstvo → hortikultura
vrtložne struje → Foucaultove struje
vrtložno gibanje → turbulentno gibanje
vrtoglavica (lat. vertigo), subjektivni doživljaj poremećenog osjeta ravnoteže. Najčešće nastaje zbog podražaja polukružnih kanalića u unutar. uhu, ali i zbog nekih bolesti maloga mozga, poremećaja vida ili otrovanja. Najčešće se doživljava osjet pomicanja prostora, mučnina, povraćanje i znojenje.
vruća linija (engleski: hot-line), naziv za neposrednu teleprintersku i telefonsku vezu uspostavljenu između Bijele kuće u Washingtonu i Kremlja u Moskvi. Sporazum o uspostavljanju izravne veze potpisan je 20. VI. 1963, nakon kubanske raketne krize, s namjerom izbjegavanja… Nastavi čitati →
vruća točka (prema engl. hot spot), područje u Zemljinu plaštu s intenzivnim porastom temperature, nastalo zbog termalnih gibanja u dubini, u promjeru od nekoliko stotina km. Izvor taljevina i generator magmatskih procesa. Vremenski nestabilno i traje nekoliko desetaka mil. godina.
vrućica, groznica, nefiziološko povišenje tjelesne temperature. Nastaje zbog podražaja središta za održavanje temperature u mozgu. Najčešće je podražaj izazvan bakterijskim toksinima, kem. spojevima ili tvarima koje se oslobađaju iz raspadnutih tumorskih stanica. U stanju v. narušena je ravnoteža između… Nastavi čitati →
