Srijem (srpski Srem; mađarski Szerém), povijesno-geografska regija između Dunava i Save; površina 6866 km2, od čega je 2445 km2 u Hrvatskoj, a 3942 km2 u Srbiji. U Hrvatskoj Srijem teritorijalno obuhvaća Vukovarsko-srijemsku županiju, a u Srbiji Sremski okrug te Zemun i Novi Beograd (dijelovi Beograda). U njem živi oko 950 000 stanovnika (oko 200 000 u Hrvatskoj te oko 732 000 u Srbiji; bez Novog Beograda oko 527 000 st.). Okružen je Bačkom na sjeveru, Banatom na istoku, Šumadijom na jugoistoku, Mačvom na jugu, Slavonijom na zapadu te Bosnom i Hercegovinom na jugozapadu. Uglavnom je nizinsko područje, koje obuhvaća doline Save i Dunava. U sjevernom dijelu izdiže se Fruška gora, najviši vrh koje je Crveni Čot (539 m). Glavne su rijeke Dunav i Sava, a veće Vuka, Bosut, Budovar i Kudeš. U južnom dijelu ima mnogo močvara, od kojih je najvažnija Obedska bara (ornitološki rezervat). Doline Save i Bosuta (Spačva) te Fruška gora prekrivene su šumom. Klima je umjereno kontinentalna; prosječna je siječanjska temperatura -1 °C, a srpanjska 22 °C. Prosječna godišnja količina padalina iznosi 600–700 mm. Razvijena je poljoprivreda (uzgoj pšenice, kukuruza, šećerne repe, suncokreta, lana i voća), vinogradarstvo i stočarstvo (uzgoj goveda, svinja i konja). Nalazišta nafte i zemnoga plina nalaze se u okolici Vinkovaca. Razvijene su prehrambena, tekstilna, kemijska, kožna, farmaceutska i drvna industrija, proizvodnja građevinskoga materijala, keramike i poljoprivrednih strojeva. Južnim dijelom prolazi autocesta i željeznička pruga Zagreb–Beograd, a istočnim dijelom željeznička pruga i cesta Beograd–Novi Sad. Riječni promet odvija se Savom i Dunavom. Najveći je grad → Zemun (danas dio Beograda), a važniji su gradovi → Vukovar, →Vinkovci, → Županja i → Ilok u Hrvatskoj, te → Srijemska Mitrovica, → Srijemski Karlovci, → Ruma, Šid, Stara Pazova i Irig u Srbiji.
Pronađeni su tragovi pretpovijesne naseljenosti (vučedolska kultura). Nakon ilirskoga ustanka zauzeli ga Rimljani. Prvo je bio dio provincije Donje Panonije, a od III. st. dio Srijemske Panonije (Pannonia Sirmiensis, po glavnom gradu Sirmiumu). Nakon propasti Zapadnoga Rimskog Carstva 476. često je mijenjao vlasnike (Goti, Langobardi, Bizant, Avari; u IX. st. kratko je bio pod bugarskom vlašću. U X. st. osvojili su ga Mađari, a poslije makedonski car → Samuilo. U XI. st. kratko je bio pod bizantskom vlašću, a zatim su ga ponovno zauzeli Mađari. U XVI. st. osvojili su ga Osmanlije, a oslobodili Habsburgovci (1699. mir u Srijemskim Karlovcima; 1718. Požarevački mir). Godine 1745. ušao je u sastav Vojne krajine, a njezinim raspuštanjem 1881. osnovana je Srijemska županija. Nakon Prvoga svjetskog rata ulazi u sastav Kraljevine SHS kao Srijemska oblast; za Kraljevine Jugoslavije (1929–39) teritorij je bio podijeljen između Savske i Dunavske banovine. U Drugom svjetskom ratu područje su okupirali Nijemci, te je Srijem ušao u sastav NDH. Nakon Drugoga svjetskog rata teritorij Srijema podijeljen je između SR Hrvatske i SR Srbije u granicama utvrđenima za Kraljevine Jugoslavije. Zapadni Srijem pripao je Hrvatskoj, a istočni Srbiji (Autonomnoj Pokrajini Vojvodini). Za Domovinskoga rata 1991–95. hrvatski dio teško je stradao (velik je dio okupiran, hrvatsko je stanovništvo protjerano, počinjeni su mnogobrojni ratni zločini, npr. Ovčara), što je rezultiralo jakim iseljavanjima Hrvata u 1990-ima iz naselja u vojvođanskom dijelu Srijema (Hrtkovci, Kukujevci, Slankamen, Morović i dr.). Mirnom reintegracijom 1997. okupirani prostor vraćen je pod upravu Hrvatske.
Pronađeni su tragovi pretpovijesne naseljenosti (vučedolska kultura). Nakon ilirskoga ustanka zauzeli ga Rimljani. Prvo je bio dio provincije Donje Panonije, a od III. st. dio Srijemske Panonije (Pannonia Sirmiensis, po glavnom gradu Sirmiumu). Nakon propasti Zapadnoga Rimskog Carstva 476. često je mijenjao vlasnike (Goti, Langobardi, Bizant, Avari; u IX. st. kratko je bio pod bugarskom vlašću. U X. st. osvojili su ga Mađari, a poslije makedonski car → Samuilo. U XI. st. kratko je bio pod bizantskom vlašću, a zatim su ga ponovno zauzeli Mađari. U XVI. st. osvojili su ga Osmanlije, a oslobodili Habsburgovci (1699. mir u Srijemskim Karlovcima; 1718. Požarevački mir). Godine 1745. ušao je u sastav Vojne krajine, a njezinim raspuštanjem 1881. osnovana je Srijemska županija. Nakon Prvoga svjetskog rata ulazi u sastav Kraljevine SHS kao Srijemska oblast; za Kraljevine Jugoslavije (1929–39) teritorij je bio podijeljen između Savske i Dunavske banovine. U Drugom svjetskom ratu područje su okupirali Nijemci, te je Srijem ušao u sastav NDH. Nakon Drugoga svjetskog rata teritorij Srijema podijeljen je između SR Hrvatske i SR Srbije u granicama utvrđenima za Kraljevine Jugoslavije. Zapadni Srijem pripao je Hrvatskoj, a istočni Srbiji (Autonomnoj Pokrajini Vojvodini). Za Domovinskoga rata 1991–95. hrvatski dio teško je stradao (velik je dio okupiran, hrvatsko je stanovništvo protjerano, počinjeni su mnogobrojni ratni zločini, npr. Ovčara), što je rezultiralo jakim iseljavanjima Hrvata u 1990-ima iz naselja u vojvođanskom dijelu Srijema (Hrtkovci, Kukujevci, Slankamen, Morović i dr.). Mirnom reintegracijom 1997. okupirani prostor vraćen je pod upravu Hrvatske.