Marx, Karl

Karl Marx
Marx, Karl, njemački filozof, ekonomist i političar (Trier, 5. V. 1818 – London, 14. III. 1883). Doktorirao filozofiju u Jeni 1841. Glavni urednik novina Rheinische Zeitung 1842–43. i Deutsche-Franzözische Jahrbücher 1844. Emigrirao 1845. u Francusku, potom odlazi u London i s → F. Engelsom predlaže 1847. utemeljenje Saveza komunista. Sudjeluje u osnivanju Prve internacionale 1864. i radi u njezinoj upravi. U Londonu piše Kapital 1867. u kojem iznosi svoje najvažnije ekonomske i političke poglede. Djeluje i kao dopisnik američkih dnevnika iz Velike Britanije, živi u oskudici, a pomaže ga Engels. U Manifestu komunističke partije iznosi ideju o potrebi revolucionarne borbe koja bi dovela do oslobođenja radničke klase koju eksploatiraju kapitalisti. U Kapitalu, kritici političke ekonomije, analizira kapitalistički način proizvodnje i iznosi radikalnu kritiku kapitalističkoga društva, utvrđuje genezu i zakone kapitalističke akumulacije i iznosi svoju teoriju viška vrijednosti kao i cikličku teoriju ritma proizvodnje i raspodjele. Analizirao je proces nastajanja profita i postavio zakon o tendencijskom padu profitne stope i cikličkoj krizi kapitalizma, a u industrijskim poduzetnicima, zemljoposjednicima i najamnim radnicima vidi osnovne klase modernoga društva zasnovana na kapitalističkom načinu proizvodnje. U filozofiji, polazeći od kritike Hegela, razvio je teoriju → historijskoga materijalizma i uveo u uporabu pojam alijenacije (→ otuđenje). Na političkom planu zagovornik je revolucionarne borbe radničke klase i organiziranoga radničkog pokreta koji vidi kao revolucionarni subjekt što će dovesti do promjena i rušenja kapitalističkoga sustava. Stoga proletarijat mora svojom organizacijom i svjetskom solidarnošću stvoriti pretpostavke za borbu i → eksproprijaciju eksproprijatora, zauzimanje vlasti i kolektivno upravljanje sredstvima za proizvodnju u novom, socijalističkom društvu. Cilj osvajanja vlasti ostvaruje se kroz privremeno uvođenje → diktature proletarijata. Tako se zablude socijalističkih utopija nadomještaju teorijom znanstvenoga socijalizma koja se temelji na spoznaji o objektivnim pokretačkim snagama povijesti. Marxovi su radovi raznovrsni i brojni, a utjecaj na suvremenu misao golem. Izazvao je mnoge i različite reakcije u svijetu kao i razne interpretacijske škole kao devijaciju u političkoj praksi. Glavna djela: Kritika Hegelove filozofije prava, 1841–43; O židovskom pitanju, 1844; Ekonomsko-filozofski rukopisi, 1844; Sveta obitelj (s F. Engelsom), 1845; Njemačka ideologija, 1845–46; Teze o Feuerbachu, 1847; Bijeda filozofije, 1847; Manifest komunističke partije, 1848; Klasna borba u Francuskoj, 1848–50; Kritika političke ekonomije, 1859; Kapital, kritika političke ekonomije I–III, 1867–83; Građanski rat u Francuskoj, 1871; Gotski program, 1875. te mnogi manji spisi.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: