Babilonija

Babilonija, vrata Ištarina hrama

Babilonija, Naramsinova stela iz Suze, Pariz, Louvre

Babilonija, reljef s Ištarinih vrata, VI. stoljeće, Bagdad, Irački muzej

Babilonija, kraljevski vojnik s palače u Suzi
Babilonija, starovjekovna država na prostoru južne Mezopotamije. Naseljena od ←IV. tisućljeća, kada na njezinu području nastaju prvi gradovi države sa sumerskim stanovništvom (Adab, Avan, Eridu, Hamasi, Isin, Kiš, Lagaš, Larsa, Nipur, Uma, Ur, Uruk i dr.). Oko ←2375. vladar Ume Lugalzagizi osnovao je prvu državu pokorivši vladare Lagaša, Ura i Uruka. Njegova država bila je kratka vijeka jer su je uništila novopridošla semitska plemena koja su na istom području osnovala svoje gradove države (Akad, Babilon, Borsipa, Sipar i dr.). Akad je ubrzo nametnuo svoju hegemoniju, te je njegov vladar Sargon (oko ←2350–←2294) ujedinio čitavo područje i osnovao akadsku državu, ostavivši pritom na vlasti kao svoje podložnike lokalne sumerske dinastije. Akadsku vlast oborili su ←2169. Gutejci, plemena doseljena iz Irana, ali i oni nisu dirali u unutarnje uređenje podložnih gradova. U razdoblju njihove vladavine posebno kulturne i gospodarske značenje dobiva Lagaš pod vlašću Gudee. Gutejsku prevlast uništio je vladar Uruka Utukegal, a ubrzo potom je vladar Ura Ur-Nammu osnovao sumersko-akadsku državu (←2064–←1955). Oko ←2000. godine semitsko pleme Amuru uspostavlja svoju vlast u Babilonu te podvrgava okolne gradove i osniva starobabilonsku državu koja svoj vrhunac doživljava za vladavine Hamurabija (←1729–←1686). Hamurabi je uništio posljednje tragove sumerske samostalnosti pobijedivši vladara Larse Rim-Sina (←1758–←1698). U isto vrijeme nastaje i najstariji zapisani zakonik (Hamurabijev zakonik). Tijekom ←XV. stoljeća država se raspala pod navalama iranskih Kasita koji na njezinu području osnivaju svoju državu. Kasitsku državu tijekom ←XIII. stoljeća uništavaju napadi Asiraca i Elamljana, te područje Babilonije dolazi pod asirski politički utjecaj. U tom razdoblju južnu Babiloniju naseljavaju aramejski Kaldejci i počinju dugotrajnu borbu protiv Asiraca. Kaldejski knez Nabopolasar (←626–←605) zbacio je asirsku vlast i uspostavio novobabilonsku (kaldejsku) državu, koja svoj vrhunac doživljava za vladavine njegova nasljednika Nebukadnezara II. (←605–←562), koji je zavladao čitavom Mezopotamijom, Sirijom i Palestinom, te odbio egipatske pokušaje vojnog upletanja u tom prostoru. Država je oslabljena sukobima između vladara i svećenstva u doba Nabonida (←555 –←539) i njegova sina i suvladara Belšazara (←549 –←539). Novobabilonsku državu uništili su Perzijanci ←539.

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: