bagrem (Robinia), rod listopadnog drveća i grmlja iz reda mahunarki (Fabaceae ili Leguminosae). Potječe iz jugoistočnih dijelova SAD-a, odakle ga je početkom XVII. stoljeća francuski botaničar Jean Robin (po njemu dobio latinski naziv) prenio u Europu, gdje se udomaćio. Visok 20–30 m, krošnja je rijetka, grane su trnovite. Bijeli, rjeđe crvenkasti, mirisni, medonosni cvjetovi rastu u visećim grozdastim cvatovima dugima do 20 cm. Plod je crvenkastosmeđa kožnata mahuna. Kora, list i sirovo sjeme otrovni su. Bagrem služi za pošumljivanje ogoljelih terena i za vezivanje nasipa, neke se vrste uzgajaju i kao ukrasne biljke. Cvjetovi su važna pčelinja paša (na cijeni je bagremov med), a panirani mogu poslužiti kao jelo. Drvo se upotrebljava za gradnju i alate, pokućstvo, vinogradarsko kolje, bačve. Pogrešno ga nazivaju akacija.