Bahrein

Službeni naziv: Bahrein; Dawlat al-Bahrayn
Površina: 707 km2
Stanovništvo (procjena 1997): 620 000 (877 stanovnika/km2); 91% gradsko
Glavni grad Al-Manāmah (Manama), 37 000 (1991)
Upravna podjela 11 općina (mintaqah);
Službeni jezik arapski
Valuta bahrainski dinar (BHD) = 1000 fila
Bahrein, otočna država u Perzijskom zaljevu (jugozapadna Azija) pred Arapskim poluotokom.
Prirodne značajke

Al-Manamah Pearl Monument
Bahrein zauzima 30-ak otoka u Perz. zaljevu pred obalama Saudijske Arabije i Katara. Najveći otok, Bahrein, zauzima gotovo 90% površine države i čini demografsko i ekon. težište zemlje. Iz štitasto oblikovane vapnenačke ravnice, visoke 30–60 m u središnjem dijelu, izdiže se 134 m visok Jabal ad Dukhan. Na J i JZ su pješčane ravnice sa slanim močvarama. Klima je vruća i sparna; prosj. ljetna temp. 31–34 °C, a zimska 17–19 °C. Zimi padne i većina od prosj. 75 mm oborina. Na S, u uskome priobalnom području, važni su arteški izvori (voda vjerojatno potječe od oborina u planinama Arap. poluotoka), koji su u prošlosti omogućavali natapanje, ali zbog rastućih potreba stanovništva i poljoprivrede danas se 60% potrošene vode dobiva desalinizacijom mora. Prir. vegetacija vrlo je oskudna.
Stanovništvo
Većinu st. (oko 90%) čine Arapi, od čega su 3/4 rođeni Bahreinci, a ostali doseljenici iz Palestine, Omana i Saudijske Arabije. Preostalih 10% čine doseljenici iz Irana, Indije, Pakistana, Europe i Amerike. Stanovništvo je okupljeno na otoku Bahreinu i otocima Al-Muharraqu i Sitrahu neposredno pred njegovom si obalom (nasipima povezani s gl. otokom), dok su ostali gotovo nenaseljeni. U gradovima živi 91% st., a uz gl. grad najveći su Al-Muharraq (74 200 st.), Rifa’a (498 000 st.) i Jidd Hafs (44 800 st.). Uz visok prir. porast, znatna imigracija pojačava porast stanovništva koji je 1990–97. bio prosj. 2,5% god. Usprkos dugu životnom vijeku (71 g.), prevladava mlado st.: mlađih od 15 g. je 31%. Značajna je neravnomjerna spolna struktura u kojoj s 58% prevladavaju muškarci (posljedica imigracije). U religijskoj strukturi prevladavaju muslimani (65% šijiti, 35% suniti), od ostalih hindusi i kršćani. Razmjerno dobra obrazovna struktura s oko 15% nepismenih (još 1970. bilo ih je 50%); osnovno školovanje je obvezno i besplatno, od 1978. postoji sveučilište.
Gospodarstvo
Gospodarstvo Bahreina je mješovito: država je vlasnik svih poslova oko nafte i plina te bazne ind. Prerađivačka ind., građevinarstvo, trgovina i financije prepuštene su priv. poduzetništvu, a potiču se i strana ulaganja. Nafta i zemni plin gl. su prir. bogatstvo Bahreina, njihovo crpljenje i prerada osnova su gospodarstva; u novije vrijeme sve veće značenje imaju bankarstvo i druge financ. djelatnosti. Nac. dohodak od 7300 USD po st. sporo se povećava jer uz porast gospodarstva brzo raste i broj stanovnika. Obradivo je samo o. 3% površine i to ugl. oko izvora na S otoka; proizvodnja datulja, banana, agruma te različitog povrća, u stočarstvu najviše ovce i koze. Većina hrane se uvozi. Osim petrokem. ind., koja je najvažnija, razvijena je prerada aluminija, građev., kem., papirna i prehr. ind. te brodogradnja. Tri četvrtine vrijednosti izvoza čine nafta, plin i njihove prerađevine, a gotovo sva preostala vrijednost pripada aluminijskim proizvodima. U uvozu prevladavaju strojevi i prometna sredstva, sirova nafta, hrana. Gl. partneri: Saudijska Arabija, SAD, Japan, Vel. Britanija, Australija, Koreja. U području guste naseljenosti razvijena je cestovna mreža, a važan je 25 km dugačak sustav nasipa i mostova preko kojega postoji cestovna veza sa Saudijskom Arabijom. Gl. luke: Mina’ Salman (generalni teret) i Sitrah (nafta). Međunar. aerodrom u Al-Muharraqu zbog niskih pristojba jedan je od najprometnijih u području Perz. zaljeva.
BNP (1995) 4,525 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (1995):
poljoprivreda 1%, industrija 44%, usluge 55%
Udio zaposlenih po sektorima (1993):
poljoprivreda 2%, industrija 28%, usluge 70%
Nezaposlenih (1992): 6,4%
Inflacija (1985–95): 0,4 %/god.
Realan rast gospodarstva (1985–95): 4,4 %/god.
Uvoz (1997): 3,62 mlrd. USD
Izvoz (1997): 4,09 mlrd. USD
Povijest
Od antičkoga doba otočje je na glasu po vađenju bisera. Od III. stoljeća pod vlašću Sasanida; u VII. stoljeću osvajaju ga Arapi. Perzijska vlast 900–1075. te potom u XIII–XIV. stoljeću i 1602–1783. Portugalski posjed 1507–1602. Od 1783. Bahreinom vladaju lokalni arapski vladari. Godine 1820. sklopljen je ugovor o prijateljstvu s Velikom Britanijom koja je 1861. Bahrein stavila pod svoj protektorat. Godine 1971. Bahrein se proglasio neovisnom monarhijom. Drži se da je u pokušaje državnog udara u Bahreinu (1981, 1984, 1985) bio umiješan Iran. Vojni sukob s Katarom 1984. zbog otočja Hawara (međunarodnom arbitražom 2001. pripalo Bahreinu). Jedan od vodećih strateških oslonaca SAD-a u Arapsko-perzijskom zaljevu. Od 2002. kralj Bahreina je šeik Hamad bin Isa al-Kalif.

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: