bakterije (grčki: baktería štap), razred jednostaničnih biljnih mikroorganizama (Schizomycetes), veličine 0,1–15 µm. → Prokarioti su (nemaju stanične jezgre), razmnožavaju se jednostavnom diobom, cijepanjem. U nepovoljnim uvjetima stvaraju otporne oblike, spore. Rasprostranjene su po čitavoj Zemlji, → saprofiti su ili paraziti. Najvećma su heterotrofni organizmi, a oni autotrofni stvaraju organske tvari kemijskom sintezom. Neke su aerobionti, druge anaerobionti. Prema morfološkome izgledu razlikuju se kuglaste bakterije (koki), štapićaste (bacili), savinute (vibrioni) i svrdlaste (spirile). Dijele se na pseudomonadide, eubakterije, klamidobakterije, aktinomicete, miksobakterije i spirohete. Korisne su jer obavljaju mineralizaciju organskih tvari u prirodi, obogaćuju tlo dušikovim spojevima, uzročnici su mliječnog i octenog vrenja, probavljuju celulozu u crijevima biljoždera, služe za dobivanje antibiotika. Mogu biti štetne uzrokujući bolesti biljaka, životinja i ljudi te kontaminiraju hranu truljenjem i gnjiljenjem.