Berlin, Alexanderplatz
Berlin
Berlin, glavni i najveći grad Njemačke; 3 425 800 stanovnika. Važno europsko kulturno, političko i gospodarsko središte. Veliki Berlin, koji obuhvaća metropolitansko područje, ujedno je i jedna od 16 saveznih država Njemačke, zauzima 891 km2 i sastoji se od 23 administrativna okruga. Nastao kao trgovište oko 1200. na sjeveroistočnoj obali rijeke Spree. Istodobno, na otoku u rijeci Spree osnovan je Cölln. Dva naselja od 1307. imaju zajedničku gradsku upravu. Član Hanze od 1359. do 1448. Krajem XV. stoljeća postaje sjedištem Hohenzollerna, a početkom 1701. glavnim gradom Pruske. Smještaj u središtu velikoga kanalskog sustava, koji se počeo graditi u XVII. stoljeću pridonio je razvoju trgovine i obrta. Od sredine XVIII. stoljeća grad doživljava procvat znanosti (sveučilište 1810) i umjetnosti. Daljnji poticaj daje dolazak željeznice (1838) pa se Berlin razvio u snažno europsko prometno, gospodarsko i kulturno središte. Nakon ujedinjenja Njemačke, 1871. postaje glavnim gradom Njemačkog Carstva. Slijedi brz rast grada: od 826 000 stanovnika (1871) na 2 076 200 stanovnika (1910). Taj se rast nastavlja i u doba nakon I. svjetskog rata, unatoč poslijeratnim gospodarskim teškoćama te svjetske gospodarske krize 1930-ih; uoči II. svjetskog rata ima 4,3 milijuna stanovnika. Godine 1920. prostornim širenjem obuhvaća dotadašnje gradove Charlottenburg, Köpenick, Lichtenberg, Neukölln, Schneberg, Spandau i Wilmersdorf, današnje uglavnom stambene četvrti. Berlin teško stradava u II. svjetskom ratu; trećina grada razorena, poginulo oko 152 000 građana, najviše u savezničkim zračnim napadima i osvajanju 1945; broj stanovnika smanjio se na 2,3 milijuna. Saveznici dijele grad na četiri okupacijska sektora: američki, britanski, francuski i sovjetski. Njemačka je podijeljena na četiri okupacijske zone, a podijeljeni Berlin nalazio se unutar sovjetske. Uskoro počinju razmimoilaženja zapadnih saveznika i SSSR-a, počinje hladni rat; u lipnju 1948. SSSR zaprječava ceste, željeznice i plovne putove u zapadne sektore Berlina. Time je grad podijeljen na dva dijela, Zapadni i Istočni Berlin. Kad je 1949. u sovjetskoj okupacijskoj zoni proglašena DR Njemačka, Istočni Berlin postao je njezinim glavnim gradom. Zapadni Berlin smatrao se (neslužbeno) dijelom SR Njemačke, iako je od nje bio teritorijalno odvojen. Opskrba Zapadnog Berlina odvijala se zrakom do svibnja 1949, kada je postignut dogovor o prometnom koridoru. Tijekom 1950-ih bilo je omogućeno kretanje između dvaju dijelova Berlina pa je to postao put tisućama stanovnika DR Njemačke za bijeg na Zapad. Da bi to spriječile, istočnonjemačke vlasti 1961. počinju graditi tzv. Berlinski zid, koji je postao simbolom podijeljenosti Istoka i Zapada. Fizička dioba okončala je podjelu Berlina na dva zasebna grada s vlastitim sustavima opskrbe, prijevoza i dr. Padom istočnonjemačke vlasti 1989. ruši se Berlinski zid, što simbolizira kraj hladnoga rata. Ujedinjenjem Njemačke 1990. dva Berlina spajaju se ponovno u jedan grad, od 1991. ponovno glavni grad Njemačke, iako je Bonn zadržao neke upravne funkcije. Od ujedinjenja pojačano je doseljavanje u Berlin uzrokujući stambene probleme. Među građanima je oko 10% nenijemaca, pretežito stranih radnika. Glavne industrijske grane: elektrotehnička, kemijska, tekstilna industrija i strojogradnja. Velika ulaganja usmjerena su u izgradnju, posebno na dodiru središta bivšeg Zapadnog i Istočnog Berlina. Staro središte grada (Mitte) stradalo je u II. svjetskom ratu, bilo je dijelom Istočnog Berlina i samo je djelomično obnovljeno. Uz glavnu ulicu Unter den Linden nalaze se Državna opera, Državna knjižnica i Humboldtovo sveučilište. Na otoku na rijeci Spree nalazi se više svjetski poznatih muzeja i umjetničkih galerija. Zapadno od starog središta razvilo se novo u sklopu nekadašnjeg Zapadnog Berlina. Najpoznatija poslovno-trgovačka ulica je Kurfürstendamm. U zapadnom dijelu grada nalazi se Memorijalna crkva cara Wilhelma, kolodvor Bahnhof Zoo, te veliki gradski park Tiergarten s poznatim zoološkim vrtom. Između nekadašnjih dvaju središta nalaze se Brandenburška vrata (Brandenburger Tor), simbol Berlina. Berlin je obrazovni (3 državna sveučilišta, nekoliko akademija i privatnih učilišta) i kulturni centar. Berlinski filmski festival svjetskog je značenja, a visoko je cijenjena Berlinska filharmonija.