Cesare Bonesano de Beccaria
Beccaria, Cesare Bonesano de, talijanski pravnik i ekonomist (Milano, 15. III. 1738 – Milano, 28. XI. 1794). Doktorirao pravo na Sveučilištu u Paviji 1758. Urednik časopisa Il Caffè od 1764. do 1766; profesor javne ekonomije i trgovine na Palatinskoj školi u Milanu 1768/71. Svjetsku slavu postigao u dobi od 26 godina djelom O zločinima i kaznama (1764) u kojemu se protivi smrtnoj kazni, mučenju i okrutnom postupanju s kažnjenicima te zagovara obrazovanje kao prevenciju zločina. Tim je djelom stekao ugled među enciklopedistima u Francuskoj i utjecao na Benthama i utilitariste u Engleskoj, a čini se i da je prvi na kontinentu izrazio njihovu čuvenu krilaticu “najveća sreća najvećega broja ljudi” (la massima felicità divisa nel maggior numero). Godine 1768. prihvatio je i dvije godine držao nastavu “kameralističkih znanosti” u Milanu. Godine 1771. imenovan u Vrhovno ekonomsko vijeće Milana i ostao javni dužnosnik do kraja života. U tom se svojstvu bavio monetarnom reformom, radnim odnosima, javnim obrazovanjem i mnogim drugim područjima. Glavno ekonomsko djelo Osnove javnoga gospodarstva (predavanja napisana 1769, a objavljena posmrtno 1804). Iz tog je djela vidljivo da je razmatranjem podjele rada i odnosa stanovništva i hrane u svojim predavanjima anticipirao neke ideje → Smitha i → Malthusa.