 |
|
| Službeni naziv: | Belize |
| Površina: | 22 965 km2 |
| Stanovništvo | (procjena 1997): 230 000 (10 stanovnika/km2); 46% gradsko |
| Glavni grad | Belmopan 6800 stanovnika (1997) |
| Upravna podjela | 6 distrikta |
| Službeni jezik | engleski |
| Valuta | beliški dolar (BZD) = 100 centa |
Belize, do 1973. Brit. Honduras, država u Sr. Americi, na ji dijelu poluotoka Yucatána, graniči s Meksikom na S, Gvatemalom na Z i J; na I izlazi na Honduraški zaljev u Karipskome moru.
Prirodne značajke
spilja Chiquibul
Najveći dio s pol. Belizea zauzima djelomično močvarna priobalna nizina (do 60 m visine) koja na sz dijelu zemlje prelazi u vapnenački ravnjak poluotoka Yucatána. U j polovici uzdižu se Maya Mountains s najvišim vrhom Victoria Peak, 1120 m. Raščlanjene i ispresijecane mnogim tokovima, strmo se spuštaju prema uskoj obalnoj nizini. B. ima 280 km obale ispred koje se nalaze mnogobrojni otočići i koraljni greben, po duljini drugi na Zemlji. Prevladava vruća i vlažna klima sa sušnijim razdobljem od prosinca do ožujka. Najsvježiji mjesec je prosinac s prosječnom temp. 23 °C, a najtopliji srpanj s 29 °C. Oborina ima od 1500 mm na S do više od 3500 mm na J. Od srpnja do studenoga česti su trop. cikloni; 1961. razoren je Belize City, što je bio jedan od razloga premještanja funkcija gl. grada u Belmopan. Nekad gotovo potpuno pod šumom, danas o. 45%; krčenje zbog poljoprivrede i izvoza kvalitetnih vrsta drva (mahagonij, željezno drvo, cedar, palisander), pošumljavanje brzorastućim vrstama; u sušnijim dijelovima Yucatána savane s palmama, uz obalu mangrove. Područje Belizea odvodnjava se prema Karipskome moru; najveće rijeke: Belize, New, te Hondo, koja čini granicu prema Meksiku.
Stanovništvo
Stanovništvo je miješana sastava; većinu čine mulati i kreoli koji žive pretežito u obalnom području; Indijanci mestici (potomci Maja) žive u rjeđe naseljenoj unutrašnjosti, dok su u j priobalju mnogobrojni mješanci crnaca i Indijanaca u XVIII. st. doseljeni s antilskih otoka. U manjem broju ima Europljana i Azijaca. Uza službeni engleski jezik, većina se služi kreolskim govorom, a oko 30% govori i španjolski. B. je najrjeđe naseljena država Sr. Amerike. U gradovima živi nešto manje od pol. st.; gotovo četvrtina ih živi u nekadašnjemu gl. gradu Belize Cityju (53 900 st.); ostali veći gradovi: Orange Walk, 15 000 st.; San Ignazio, 11 400 st.; Corozal 7800 st. i Dangriga 7100 st. Brz porast st. od 2,6 %/god. (1990–97) rezultat je visoke rodnosti (o. 30‰) i vrlo niske smrtnosti (o. 5‰), u pojedinim godinama bio je pojačan priljev izbjeglica iz Salvadora i Gvatemale. Posljedično, prevladava mlado st., mlađih od 15 g. ima 42,5%, a starijih od 60 tek 6,1%. Očekivano trajanje života 75 g. U religijskoj strukturi s 58% prevladavaju katolici, 28% je protestanata (najviše anglikanaca), a preostali su muslimani, židovi i dr. Zbog dobro organiziranoga obveznoga osnovnog školovanja nepismenih je samo 7%.
Gospodarstvo
obala
Gospodarstvo B. razvija se na načelima slobodnog tržišta uz minimalno sudjelovanje države, a oslonac mu je poljoprivreda. BND raste brže od porasta stanovništva, a dohodak po st. veći je od prosjeka u srednjoamer. državama. Iako je obradivo tek 3% površine, poljodjelstvo još uvijek ima veliku ulogu u gospodarstvu; donosi 1/5 dohotka, a zapošljava 1/4 stanovništva. Gl. kulture za izvoz jesu šećerna trska, banane, naranče i drugo voće, kakao, kokos, te od poč. 1980-ih kikiriki. Za domaće potrebe uzgajaju se kukuruz, riža, slatki krumpir, grah i drugo povrće. Stočarstvo je od sporednog značenja. Nekad važno iskorištavanje šuma, u opadanju je od 1970-ih, a izvoz kvalitetnih vrsta drva znatno je smanjen; drž. poticaji za korištenje drva iz uzgojenih šuma (uvezene brzorastuće vrste). Ribarstvo je važna grana, naročito lov na rakove, kozice i kornjače; izvoz. Gotovo bez rudnih bogatstava, 1981. otkrivena su skromna nalazišta nafte u s dijelu zemlje. U ind. prevladava prerada poljoprivr. proizvoda (šećerane, konzerviranje voća i plodova mora), drvna, tekst. i druga prerađivačka ind. Vanjskotrgovinska bilanca je negativna, a veliki gubici uzrokovani su padom cijena šećera i banana na svj. tržištu; veći gosp. problemi ublaženi su zahvaljujući stranoj pomoći (Vel. Britanija, SAD, Kanada) i doznakama zaposlenih u inozemstvu; od 1997. porezne reforme i mjere za privlačenje stranoga kapitala. U izvozu dominiraju poljoprivr. proizvodi (1/4 šećer), a u uvozu strojevi, vozila, nafta i sirovine, hrana. Gl. su partneri SAD, Meksiko, Vel. Britanija. Posljednjih godina sve je važniji turizam; 350 tis. stranih gostiju 1996. Slabo razvijen promet, asfaltirano tek 15% cesta, nema željeznice. Međunar. aerodrom i najveća luka je Belize City. BNP (1997): 614 mil. USD
Udio BDP-a po sektorima (1996):
poljoprivreda 20%, industrija 23%, usluge 57%
Udio zaposlenih po sektorima (1997):
poljoprivreda 30%, industrija 18%, usluge 52%
Nezaposlenih (1996): 13,8%
Inflacija (1990–97): 3,7 %/god.
Realan rast gospodarstva (1985–95): 7 %/god.
Uvoz (1997): 283,7 mil. USD
Izvoz (1997): 174,6 mil. USD
Udio BDP-a po sektorima (1996):
poljoprivreda 20%, industrija 23%, usluge 57%
Udio zaposlenih po sektorima (1997):
poljoprivreda 30%, industrija 18%, usluge 52%
Nezaposlenih (1996): 13,8%
Inflacija (1990–97): 3,7 %/god.
Realan rast gospodarstva (1985–95): 7 %/god.
Uvoz (1997): 283,7 mil. USD
Izvoz (1997): 174,6 mil. USD
Povijest
fontana
Prije dolaska Španjolaca u XVI. stoljeću područje Belizea naseljavala su indijanska plemena Maja i Karaibi. Od 1638. useljavaju britanski pomorci koji 1662. utemeljuju svoje prvo naselje. Godine 1763. Belize dospijeva pod vlast Španjolske; britanska kolonija od 1862, od sredine XIX. stoljeća nosi ime Britanski Honduras. Godine 1884. upravno potpada pod Jamajku, a zatim dobiva zasebnu kolonijalnu upravu. Godine 1964. stječe unutarnju samoupravu; od 1972. republika. Godine 1973. mijenja službeno ime u Belize. Nezavisnost proglašena 1981. Prvi predsjednik vlade bio je “otac nacije” George Cadle Price. Belize je član Commonwealtha. Od 1998. do 2008. premijer je bio Said Musa, a od 2008. Dean Barrow.