Benkovac
Benkovac, grad i središte gradskog upravnog područja, Zadarska županija, Ravni kotari, sjeverna Dalmacija, 45 km jugoistočno od Zadra. Leži na 179 m nadmorske visine. Grad ima 2866 stanovnika, a gradsko upravno područje 11 026 stanovnika (2011). Središte Ravnih kotara i južne Bukovice. Važno cestovno čvorište, autocesta Zagreb–Dubrovnik (A1), željeznička pruga Zadar–Knin. U okolici vinogradarstvo, vinarija. Ruševine staroga grada iz XVII. stoljeća, feuda livanjskih begova Benkovića; u obližnjem Šopotu pronađeni ostaci starohrvatske crkve iz IX. stoljeća s titulom kneza Branimira (Dux Cruatorum); u Podgrađu ostaci zidina rimskog naselja Asserije i Trajanova slavoluka. U srednjem vijeku u sastavu hrvatskih županija (Ninske, Lučke, Sidraške i Bribirske) s posjedima nekih od 12 hrvatskih plemićkih rodova. Na pretpovijesnoj gradini, oko koje se razvilo današnje naselje, plemićka obitelj Benković podigla je u kasnom srednjem vijeku istoimenu utvrdu po kojoj naselje dobiva ime. Mletačkim osvajanjem u XV. stoljeću Benkovac dobiva značaj pograničnog uporišta, ali i važna trgovačkog raskrižja koje obalne gradove s Dalmacije povezuje s Hrvatskom. Pod osmanskom vlašću od 1527. do 1683. U vrijeme francuske uprave stječe status seoske općine (1811); pod austrijskom upravom općinsko i sudsko sjedište za bližu okolicu (pretura od 1847). Nakon I. svjetskog rata upravno i političko središte kotara kojemu su pripadale općine Benkovac, Novigrad, Obrovac, Smilčić i Stankovci. Demografski rast i gospodarski razvoj pojačani su nakon 1918. te posebice nakon 1945. Stradao u Domovinskom ratu.