Budimpešta
Budimpešta (mađ. Budapest), gl. i najveći grad Mađarske, u s dijelu sred. Mađarske, na r. Dunavu; 525 km2, 1 861 400 st., aglomeracija 869 km2 i o. 2,5 mil. st. B. je nastala 1873. spajanjem Budima (mađ. Buda) i Starog Budima (s od Budima, mađ. Óbuda) na desnoj te Pešte (mađ. Pest) na lijevoj obali Dunava. Polit., adm., trg., industr., prom., kult. i turist. središte Mađarske. Raznovrsna ind. (tekst., kem., elektrotehn., prehr., drvna, proizvodnja industr. strojeva, motornih vozila i dr.) u gradu i industr. predgrađima (Újpest, Kispest i dr.). Važno financ. središte (burza, banke, osiguravajuća društva). U B. se ostvaruje oko pol. nac. dohotka Mađarske. B. je najveće cestovno i želj. čvorište, međunar. riječna luka, međunar. zračna luka (Ferihegy, 16 km ji od grad. središta) Grad. promet: podzemna željeznica, tramvaji i autobusi. Podno budimske tvrđave razvile su se moderne stamb. grad. četvrti s monumentalnim zgradama i širokim ulicama. Pešta, s oko 3/4 st. grada, gosp. i trg. dio s poznatom središnjom trg. ulicom Váci. Na otoku Csepel na Dunavu, u j dijelu grada, nalazi se riječna luka i industr. zona oko koje su radničke četvrti. U Budimu je kralj. dvor s dijelovima utvrde iz XIII. st., te niz palača i neogot. crkva sv. Matije. Na desnoj obali Dunava je i Ribička utvrda. Budim i Peštu povezuje 8 mostova. Pov. jezgra Pešte okružena je manjim polukružnim bulevarom (Kis körút), a od središta je udaljeniji veći (Nagy körút) polukružni bulevar, izvan kojega počinju industr. zone. Te bulevare presijecaju radijalne avenije. U Pešti, na obali Dunava, čuvena je zgrada parlamenta (iz 1904); mnogobrojni kult.-pov. spomenici: grad. vijećnica (zgrada iz 1749), Nar. muzej (iz 1802), Akademija znanosti (1865), Opera (1884), bazilika sv. Stjepana (1905), brojne crkve i dr. B. je veliko eur. kult. i obrazovno središte s desetak sveučilišta (najstarije Loránd Eötvös, iz 1635), visokim školama, Glazb. akademijom, knjižnicama, kazalištima, muzejima. Parkovi (čuveni Gradski park, Margitin otok i dr.), zoološki vrt, stadioni i dr. Turist. privlačnost B. upotpunjuje više od 50 termalnih vrela u Budimu. Trajno naseljena od ←III. tisućljeća. Na mjestu Staroga Budima (današnja Óbuda) nalazilo se u ant. doba kelt., a od I–IV. st. rim. naselje Aquincum. U sr. vijeku južnije se na obalama Dunava razvijaju nova naselja; na lijevoj obali nastaje Pešta koju su Tatari razorili 1241. Novo naselje Budim (desna obala Dunava), koje je dao podići kralj Bela IV., postupno preuzima funkciju gl. grada. U doba kralja Matije Korvina Budim se proširuje i utvrđuje; on utemeljuje sveučilište i knjižnicu (Biblioteca Corviniana), gradi raskošnu kralj. palaču. Od 1541. do 1686. sva su tri naselja pod tur. vlašću; grad gospodarski stagnira i postupno dobiva orijentalni izgled. Nakon oslobođenja od tur. vlasti u Bečkom ratu (1683–99), Pešta od kralja Leopolda I. stječe povlasticu slobodnoga kralj. grada (1703), dočim se razvoj Budima intenzivira za kralja Karla III. Pešta uskoro postaje sjedište županije i drž. ustanova; 1784. ondje je premješteno sjedište sveučilišta (iz Budima). God. 1848–49. B. je sjedište revoluc. pokreta te se otada Pešta i Budim drže jedinstvenim gradom; službeno su spojeni u Budimpeštu tek 1872. Teško razorena u II. svj. ratu; 1945. zauzimaju je postrojbe Crvene armije. God. 1956. B. je poprište oružanih sukoba između mađ. rodoljuba i sovj. vojske.