 |
|
| Službeni naziv: | Republika Burundi, Republika y’Uburundi (kirundi), République du Burundi (na francuskom) |
| Površina: | 27 834 km2 |
| Stanovništvo | (procjena 1994): 6 435 000 (231 stanovnika/km2); 8% gradsko (1997) |
| Glavni grad | Bujumbura, 300 000 stanovnika (1993) |
| Upravna podjela | 15 provincija |
| Službeni jezik | kirundi i francuski |
| Valuta | burundski franak (BIF) = 100 santima (centima) |
Burundi, država u sred. Africi, graniči s DR Kongom na Z, Ruandom na S, Tanzanijom na I i JI; nema morske obale, na JZ izlazi na jezero Tanganyiku.
Prirodne značajke
Palača pravde u Bujumburi
B. zauzima visoke i valovite ravnjake i od Velikoga tektonskog jarka uz s dio jezera Tanganyike; najviši dio platoa (najviši vrh Mt. Heha, 2670 m) prostire se na Z Burundija gdje čini razvodnicu porječja Nila i Konga; strmo se spušta prema jezeru Tanganyika na Z (773 m n. m.), a postupno prema I, na o. 1500 m. Uske nizine pružaju se uz Tanganyiku i njezin uvirak r. Ruzizi, koja teče Velikim tektonskim jarkom. Trop. klima znatno je ublažena reljefom; prosječne godišnje temp. su od 17 °C u planinskim područjima, do 23 °C uz obalu Tanganyike. Količina oborina iznosi između 1500 i 1800 mm, u najvišim područjima i znatno više; raspoređene su tijekom cijele godine, nešto više u doba zenitalnog položaja Sunca (veljača–travanj i rujan–listopad). Pod šumama je manje od 10% zemljišta, a velik je problem nekontrolirana sječa (ogrjev, širenje obradivih površina), erozija tla; gl. preostala šumska područja nalaze se na strmim planinskim padinama; na višim dijelovima ravnjaka prevladava savana sa šumarcima i pojedinačnim drvećem – prema I, kako se visine smanjuju, sve su rjeđe. Riječna je mreža gusta i pripada porječjima Nila i Konga. U sred. dijelu B. izvire r. Ruvubu (Ruvuvu), jedan od izvorišnih krakova Kagere. Najveća je rijeka Ruzizi koja čini granicu DR Konga i Burundija; ulijeva se u jezeru Tanganyiku, koje se preko Lukuge odvodnjava prema Kongu.
Stanovništvo
B. je jedna od najgušće naseljenih zemalja Afrike. Većinu, o. 85% st., čine pripadnici plemena Hutu – crnci Bantu skupine, koji se bave pretežito poljodjelstvom, i Tutsi – s o. 14%, hamitskog podrijetla, koji se bave pretežito stočarstvom. Među manjinskim narodima ističu se Twa (Pigmeji), nešto Europljana i Arapa. Etnički sukobi Hutua i Tutsija od kraja 1993. uzrokovali su mnogobrojna stradanja i veliku izbjegličku krizu; prema procjenama UN-a bilo je 250 000 mrtvih i 800 000 izbjeglica. Zbog vrlo visoke stope rodnosti (više od 40‰), prir. porast je brz (22‰, prosjek 1990–97). Mlađih od 15 g. je 47%, a starijih od 65 g. manje od 3%; očekivano trajanje života je 47 g. U gradovima živi samo 8% st.; uz gl. grad, najveći su (prema popisu iz 1990) Gitega (101 800 st.), Muyinga (79 300 st.), Ngozi (74 200 st.), Kayanza (62 600 st.) i Kirundo (62 500 st.). Uz služb. jezike, raširen je i swahili. U vjerskoj strukturi prevladavaju katolici (o. 2/3 st.), a raširena su i tradic. vjerovanja. Dvije trećine st. je nepismeno; iako je osnovno školovanje besplatno, školu pohađa tek pol. djece škol. dobi.
Gospodarstvo
S BND-om od 140 USD/st. B. je jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta. Daleko najvažnija djelatnost je poljoprivreda, donosi nešto više od pol. BND-a, i o njoj ovisi opstanak 90% stanovništva. Većinom je samoopskrbna, s primitivnim metodama obrade. Uzgajaju se kasava, banane, slatki krumpir, riža, grah i dr., a od komerc. kultura važni su kava i čaj, te donekle pamuk. U prehrani st. veliku ulogu ima ribolov na jezeru Tanganyiki. Bez većih rudnih bogatstava, za B. je važno vađenje treseta, kaolina i nikla (procjene velikih zaliha). Domaće hidroelektrane pokrivaju samo dio potreba, dio el. energije uvozi se iz Konga. Ind. je slabo razvijena, zapošljava tek 2% st.; prerada poljoprivr. proizvoda, pamuka, proizvodnja tekstila, obuće, cementa, sapuna, piva. Trajan manjak hrane, energenata, lijekova i gotovo svih industr. proizvoda uvjetuju uvoz, a velik trgovinski deficit čini B. ovisnim o međunar. pomoći. Izvoze se kava (88% vrijednosti izvoza), čaj i životinjske kože. Gl. partneri: Njemačka, Francuska, SAD, Vel. Britanija, Belgija, Japan. Promet je slabo razvijen, većina cesta je neasfaltirana; teškoće zbog izoliranosti pri uvozu i izvozu; znatan je promet na jezeru Tanganyiki; prekrcajne luke Bujumbura i Rumonge u međunar. trgovini koja se ostvaruje preko Tanzanije i Konga. Međunarodna zračna luka u Bujumburi.
BNP (1997): 924 mil. USD
Udio BDP-a po sektorima (1997):
poljoprivreda 58%, industrija 18%, usluge 24%
Udio zaposlenih po sektorima (1997):
poljoprivreda 91%, industrija 2%, usluge – %
Nezaposlenih (1990): – %
Inflacija (1990–97): 10,7%/god.
Realan rast gospodarstva (1990–97): -3,6%/god.
Uvoz (1997): 117,4 mil. USD
Izvoz (1997): 87,3 mil. USD
BNP (1997): 924 mil. USD
Udio BDP-a po sektorima (1997):
poljoprivreda 58%, industrija 18%, usluge 24%
Udio zaposlenih po sektorima (1997):
poljoprivreda 91%, industrija 2%, usluge – %
Nezaposlenih (1990): – %
Inflacija (1990–97): 10,7%/god.
Realan rast gospodarstva (1990–97): -3,6%/god.
Uvoz (1997): 117,4 mil. USD
Izvoz (1997): 87,3 mil. USD
Povijest
Kraljevstvo Burundi osnovali su u XVI. stoljeću hamitski ratnici iz plemena Tutsija. Godine 1890. (zajedno s Ruandom) postaje dio Njemačke Istočne Afrike. U I. svjetskom ratu pod okupacijom Belgije, čije je (uz privolu Društva naroda) mandatno područje (Ruanda-Urundi) 1923–46. Godine 1962. postaje nezavisna država i mijenja ime od Urundi u Burundi; ustrojena kao ustavna monarhija na čelu s kraljem Charlesom Mwabutsom IV. Međuplemenski sukobi Tutsija i Hutua uzrok su unutarnjopolitičke nestabilnosti i čestih vojnih udara koji prerastaju u pogrome; intervencija međunarodne zajednice.