Park prirode Lastovsko otočje, park prirode, smješten na otoku Lastovu i okolnom akvatoriju, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Parkom prirode proglašen je 2006; površine 196 km2 (53 km2 kopnene i 143 km2 morske površine); najviši je vrh Hum (417 m). Akvatorij parka obuhvaća 44 otoka, otočića, hridi i podmorskih grebena; najveći su otoci Lastovo i Sušac. Akvatorij je podijeljen u nekoliko otočnih skupina: zapadno otočje (otoci Prežba, Makarac, Maslovnjak, Mrčara, Škoj od Mrčare, Rutvenjaci, Bratin otok, Vlašnik, Kopište, Škoj od Kopišta, Sušac te hridi Hljeb, Karlovića tovari, Bijelac, Crnac), Lastovnjaci/Donji škoji (otoci Mladine/Saplun/, Arženjak Veliki i Mali, Veliki Golubinjak, Češvinica, Stomorina, Lukovci, Petrovac, Kručica, Tajan Veliki i mali te hridi Crna i Bijela i podvodni greben Buškanje) i Vrhovnjaci/Gornji škoji (otoci Glavat, Vlašnik Gornji i Srednji, Smokvica te hridi Mrkjenta pod Glavat, Mrkjenta pod Smokvicu, Sestrice Velja i Mala, Bratac i podvodni grebeni Praskavica i Turkovica). Rača, špilja na jugoistočnom dijelu otoka, geomorfološki spomenik prirode (od 1965) i arheološko nalazište. Bogata flora (810 vrsta na Lastovu i 278 na Sušcu; 70% područja prekriveno šumom; bjeličasta gromotulja, stenoendem dalmatinski kozlinac, trsovez, sušačka vrzina) i fauna (175 vrsta; rakovi, puževi, koralji – endemični hvarski), spužve, šišmiši, sokol, stenoendemična jadranska gušterica). Bogata sakralna arhitektura; 21 crkvica registrirana je kao kulturno dobro (ukupno ih je 38). Povijesna jezgra otoka Sušca zaštićena je kao nepokretno kulturno dobro. Lastovski poklad (od 2008. nematerijalno kulturno dobro RH).