Cavtat
Cavtat, naselje i središte općine Konavle, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, na poluotoku Ratu na obali Župskoga zaljeva, 18 km jugoistočno od Dubrovnika. Ispred Cavtata smješteni su otoci Supetar, Bobara i Mrkan. Naselje ima 2153, a općina 8577 stanovnika (2011). Poljoprivreda, pomorstvo, ribarstvo. Luka. Turizam; ostatci gradskih zidina iz XV–XVI. st., renesansni knežev dvor, barokna župna crkva i župni dvor s pinakotekom, zbirka Baltazara Bogišića s kolekcijom umjetničkih slika i predmeta i knjižnicom, groblje s mauzolejom obitelji Račić, kuća Vlahe Bukovca (zbirka slika); Hotel Croatia i dr. Na mjestu današnjega Cavtata Grci su u IV. st. pr. Kr. osnovali naseobinu Epidauros. Pod rimskom je vlašću od 167. pr. Kr.; u I. st. stječe status kolonije i razvija se u trgovačko i prometno središte. Nakon Dioklecijanove diobe Carstva, u sastavu je Dalmacije. Od VI. st. sjedište je biskupa. Srušen je u avarsko-slavenskoj provali 614. Izbjeglo stanovništvo osniva Ragusium (Dubrovnik), a Epidaur postaje Civitas Vetus (Stari grad), hrvatski Cavtat. U sastavu je dubrovačke komune do 1302, potom pod upravom humske vlastele te od 1426. u sklopu Dubrovačke Republike. Sjedište je kapetanije, a neko vrijeme i kneza. Padom Dubrovačke Republike (1806) ostao je trgovačko središte i luka lokalnog značaja. Suvremeni izgled dobiva razvojem pomorstva i turizma u XIX. i XX. st. Stradao je u Domovinskom ratu.