cehovi, škrinja stolarskoga ceha iz Varaždina
cehovi, zastava zagrebačkoga tesarskog ceha
cehovi, znak krojačkoga ceha iz Varaždina.
cehovi, pečatnjak udruženoga ceha Zagrebačkoga kaptola
cehovi (njemački: Zehe družina), obrtnička udruženja nastala s ciljem unapređivanja i zaštite radnika unutar određenih obrtničkih struka. U antici takve su udruge poznate kao collegia opificum. Cehovi se razvijaju i prerastaju u važan čimbenik gradskoga gospodarskog i društvenog života u vrijeme razvitka gradova i obrtničkih djelatnosti u XII. i XIII. stoljeću. Srodne cehovima bile su i crkvene udruge bratovštine (fraternitates). Nadzornu vlast nad cehovima imale su u gradovima određene općinske službe (magistrature) odnosno svjetovni ili crkveni gospodari grada. Cehovi su samostalno odlučivali o primanju članova i njihovu napredovanju u upravnim tijelima udruge. Odredbe djelovanja svakoga ceha bile su propisane posebnim pravilnikom (statutom). Njime se propisivao način rada i količina proizvodnje, kakvoća i cijena proizvoda, plaće radnika i način naukovanja (šegrtovanja) određene obrtničke vještine. Cehovi su imali i važnu socijalno-karitativnu ulogu, brinući se za ostarjele, bolesne i osiromašene članove. U slučaju kršenja cehovskih pravila, članovi su odlukom vijeća udruge mogli biti kažnjeni globama ili isključenjem. Po uzoru na obrtničke udruge, trgovci su se ujedinjavali u slične družbe (→ gilde). Kriza i postupno raspadanje cehova nastupa s pojačanim razvitkom manufakturne i tvorničke proizvodnje u XVIII. i XIX. stoljeću. Tijekom XIX. stoljeća cehovske udruge predstavljaju kočnicu ubrzanog razvitka kapitalističke privrede te ih pojedine države počinju ukidati (Francuska 1791, Španjolska 1840, Austrija i Njemačka 1859–60, Italija 1864). Opstali su izvan Europe (u Indiji, Kini, Japanu i islamskom svijetu) sve do XX. stoljeća. U hrvatskim krajevima cehovi nastaju iz rimskih kolegijâ i srednjovjekovnih bratovština te prema svojem unutarnjem ustroju, načinu i temeljnim ciljevima osnutka i djelovanja, u cijelosti
slijede osnovna načela cehovskih udruga u drugim zapadnoeuropskim zemljama. U našim krajevima pod francuskom upravom većina je cehova ukinuta 1807, u graničarskoj Hrvatskoj ukinuti su 1848, a u preostalim krajevima do 1859. Obrtnim zakonom iz 1872. cehovi se konačno ukidaju u tradicionalnom obrtu i pretvaraju u obrtničke zadruge.