cesta, građevinski objekt s tvrdom podlogom namijenjen prometu vozila. Sastoji se od gornjeg (kolnik) i donjeg sloja (trup i cestovni objekt). Trup ceste gradi se na prirodnom terenu od zemlje, kamena i dr. Cestovni objekti ne smatraju se dijelom trupa ceste i služe da se cesta provede preko zapreke (mostovi, vijadukti, nadvožnjaci i podvožnjaci). Kolnik se sastoji od najmanje dvaju slojeva podloge iznad kojih je kolnički zastor (od tucanika, asfalta, betona, kamene kocke i dr.) po kojemu se odvija promet. Kolnik ima dva ili više prometnih trakova. U gornji stroj ceste spadaju i bankina duž rubova kolnika, rubne trake, rubnjaci, biciklističke i pješačke staze. Opremu ceste čine: prometni znakovi, putokazi, daljinske oznake, oznake na cesti, ograde, kolobrani i građevinski objekti protiv snježnih nanosa, vjetra i obrušavanja i dr. Suvremene ceste izgrađuju se sa što manjim usponima i što većim polumjerima zavoja. Ceste se mogu graditi i s posebnom namjenom (npr. poljoprivredne, industrijske, turističke i druge ceste) i mogu se podijeliti prema više vrsta kriterija. Najstarije poznate ceste izgrađene su u Babilonu (oko ← 3000, s kaldrmom) i na Istoku – s asfaltnim kolnikom. Poznate su karavanske ceste starog vijeka kao što su jantarska cesta (od Baltika do Mediterana), svilena cesta (od Kine do Crnog mora), solna cesta (od Hadramauta preko Arabije do Male Azije) i dr. U doba Rimskog Carstva izgrađena je cestovna mreža kroz čitavu srednju i zapadnu Europu. Nakon zastoja u gradnji cesta u srednjem i početkom novoga vijeka tek su u XVIII. stoljeću izgrađene važne prometnice u Europi. Kod nas su poznate Karolinska (Karlovac–Vrbovsko–Fužine–Bakar–Rijeka, 1728), Terezijanska (Karlobag–Oštarije), Jozefinska (Senj–Slunj–Karlovac, 1776–79), Lujzinska (Rijeka–Delnice–Karlovac), cesta Zagreb–Karlovac (1750) i dr. Izumom motornih vozila počinje nagli razvitak gradnje cesta. Prve ceste za promet automobila bile su izgrađene od različitih vrsta asfalta, betona i kamene kocke. Prva autocesta izgrađena je kraj Berlina (1921), a prva u Hrvatskoj 1970 (Zagreb–Karlovac).