Marc Chagall Zaručnici
Chagall, Marc (pravim imenom i prezimenom Mojša Zaharavič Šagalov), bjeloruski i francuski slikar židovskoga podrijetla (Ljozna, kraj Vicebska, 7. VII. 1887 – Saint-Paul-de-Vence, 28. III. 1985). Studirao na Akademiji u Sankt Peterburgu. Upoznaje se sa slikarstvom Cézannea, van Gogha i Gauguina. Neko vrijeme živi u Parizu; pripada krugu École de Paris (Sjećanje na Apollinarea); kratko vezan za kubizam (Autoportret sa sedam prstiju). Unatoč mnogim utjecajima izgradio vlastiti stil, inačicu ekspresionizma. Nadahnut židovskom i ruskom tradicijom, opsjednut reminiscencijama na poetičnu provincijsku atmosferu svojega djetinjstva, slika kompozicije u kojima se isprepleću san i java, realno s irealnim (Iznad Vicebska; Ja i selo). Žarkim bojama slika narativne kompozicije na kojima osporava zakone logike, proporcije i perspektive (Zaručnici; Pad anđela; Ida na prozoru); time nagovještava nadrealizam. U grafici rafinirane senzibilnosti ostvario impozantan broj ciklusa inspiriranih Biblijom, pričama iz Tisuće i jedne noći, Gogoljevim Mrtvim dušama, La Fontaineovim Basnama i dr. Bio je uspješan scenograf mnogih predstava Djagiljevljeve baletne trupe Ballets russes (Žar ptica I. Stravinskoga) i Židovskoga kazališta (u Parizu, Moskvi, Sankt Peterburgu, te New Yorku i drugim američkim gradovima). Ikonografija prizora iz Staroga zavjeta, likovi rabina, lebdećih ljubavnika, ruskoga folklora, anđela, seoskih životinja, motiva iz predgrađa Vicebska i Pariza pojavljuju se i na freskama na svodu Opere u Parizu i novoj zgradi Opere Metropolitan i Palači UN-a u New Yorku te na vitrajima za katedralu u Metzu i sinagogu u Jeruzalemu. Izrađivao keramiku i reljefe u mramoru (Bračni par s kozom). Napisao biografiju Moj život, 1931. U Nici je 1969. otvoren Chagallov muzej.