Chichén Itzá (na majanskom: na bunaru Itza), ruševine drevnoga indijanskoga grada na SI Yucatána, Meksiko. Utemeljili su ga → Maye u VI. st.; najveći procvat doživio između XI–XIII. st., kad je pleme Tolteka, istjerano iz Tule, zajedno sa starim stanovništvom razvilo mješovitu kulturu. Poč. XIII. st. ponovno napušten, ali je ostao proštenište, koje su još do 1536. pohađali hodočasnici iz svih dijelova zemlje Maya. Znameniti arhit. spomenici: hramovi piramide (Hram štitova i jaguara; Hram ratnika sa 600 stupova), astron. opservatorij (u kojem su svećenici određivali astron. vrijeme), palače (Kuća redovnica), igrališta. U “svetom bunaru” arheolozi su poč. XX. st. našli brojne žrtvene darove (keramika, zlato, nefrit) te 42 kostura (od kojih osam ženskih) žrtvovanih božanstvu kiše. Uvršten u svj. kult. baštinu pod zaštitom Uneska.