Corvina ili Bibliotheca Corviniana, knjižnica hrvatsko-ugarskog kralja → Matije Korvina osnovana sredinom XV. stoljeća u Budimu; brojila je oko 1500 većinom rukopisnih kodeksa. Osnivač dvorskog skriptorija i knjižnice je → Ivan Vitez od Sredne, kancelar na dvoru (1458–65); dugogodišnji ravnatelj knjižnice bio je dubrovački franjevac i teolog Petar Zamanja (umro 1480), a skriptorija dubrovački minijaturist i povijesni pisac → Feliks Petančić. Knjižnica je nakon Korvinove smrti (1490) uglavnom raznesena, a nakon bitke na Mohačkom polju (1526) potpuno opustošena. Tada je iz nje odnesen i Hrvojev misal, koji se danas nalazi u carigradskoj knjižnici Topkapi saraya. Spašeno je samo 156 kodeksa; najviše ih je dospjelo u današnju Austrijsku nacionalnu knjižnicu. Tijekom XIX. stoljeća iz Carigrada je u Budimpeštu vraćeno 39 kodeksa.