Cremona, katedrala
Cremona, grad u s Italiji, gl. grad istoimene provincije u regiji Lombardiji, smješten uz rijeku Pad; 72 200 st. Trg. središte i prom. čvorište (riječni promet, ceste, želj. pruge). Središte tekst. ind., proizvodnja tekst. strojeva i boja. Roman. katedrala iz XII. st. s visokim zvonikom, mnogobrojne srednjovj. crkve (oslikane freskama slikara cremonske škole iz XV. i XVI. st.), grad. vijećnica (XIII. st.), palače, muzeji. Rodno mjesto C. Monteverdija, poznato po glazb. tradiciji; u XVII. i XVIII. st. u Cremoni djeluju generacije graditelja violina, redom: Amati, Guarneri i Stradivari. Na mjestu ranijega galskog naselja Rimljani su o. ←218. osnovali svoju koloniju Cremonu, koja 90. postaje municipij. Langobardi je zauzimaju 603. Koncem XI. st. ustrojava se kao grad. komuna; u XII–XIII. st. saveznica rim.-njem. careva protiv Milana. God. 1334–1535. nad C. se izmjenjuje vlast moćnih plemićkih obitelji Pallavicino, Visconti i Sforza, nakratko Mlečana (1499–1509) i Milana. Od 1535. gospodari C. su Španjolska, Austrija, Francuska i ponovno Austrija. God. 1859. ulazi u sastav Kraljevstva Sardinije te 1860. Italije.