 |
|
| Službeni naziv: | Republika Čad; République du Tchad (franc.), Gumhuriyya Tshad (arap.) |
| Površina: | 1 284 000 km2 |
| Stanovništvo | (procjena 1998): 7 283 000 (5,7 stanovnika/km2 ); 23% gradsko |
| Glavni grad | N’Djamena, 529 600 stanovnika (1993) |
| Upravna podjela | 14 prefektura |
| Službeni jezik | francuski, arapski |
| Valuta | CFA franak = 100 santima (centimes) |
Čad, država u sjev. dijelu središnje Afrike, po površini peta na kontinentu, graniči s Libijom na S, Sudanom na I, Srednjoafričkom republikom na J, Kamerunom i Nigerijom na JZ i Nigerom na Z; nema morske obale.
Prirodna obilježja
N’Djamena
U reljefnom smislu područje Č. ima oblik prostranog bazena koji se postupno uzdiže od depresije Bodélé (ili Djourab) na Z i jezera Čad na z granici i koji je s triju strana obrubljen planinama. Na S se uzdiže Tibesti, masiv vulkanskog podrijetla (ugasli vulkan) s najvišim vrhom Čada (Emi Koussi, 3415m). Na SI se nalazi plato Ennedi, građen od pješčenjaka, a na I se pružaju planine Ouadai, pretežno kristalinske građe. Polukružni rub završava ravnjakom Oubangui na J i ograncima gorja Adamawa i Mandara koji se nalaze u susjednima Kamerunu i Nigeriji. Najniži su dijelovi Č. u području zavale Bodélé (155 m n.m.) i jezera Čad (oko 230 m n. m.).Budući da se u smjeru S–J proteže više od 1700 km, odn. 16° geogr. širine, klima je vrlo raznolika. Ipak,osim u najjužnijem dijelu, glavno joj je obilježje suhoća. Na krajnjem J količina oborina je 800–1200 mm, a razlikuju se vlažno (svibanj–listopad) i sušno razdoblje. Prema S oborine se smanjuju, a kišno razdoblje sve je kraće. Središnji dio zemlje je u području Sahela: količina oborina ugl. je između 20 i 200 mm, a njihova neredovitost uzrok je povremenim katastrofalnim sušama (npr. tijekom 1970-ih i 1980-ih). Na krajnjem S oborina je tek nekoliko mm, a poneka su područja bez kiše i nekoliko godina. Tijekom sušnog razdoblja dnevne temp. kreću se između 29 i 35 °C, dok noću zbog vedrine mogu pasti i ispod 10 °C. Sred. siječanjska temp. je između 15 °C na S i 24 °C na J. Uoči kišnog razdoblja temperature počinju rasti, sr. srpanjska je između 33 °C na J i 35 °C na S. U j dijelovima prostiru se savane s više drveća prema J, gdje se javljaju prave šume, dok prema S prelaze u sve oskudnije travnjake, polupustinju i pravu pustinju s mjestimičnim oazama. Riječna mreža sastoji se od rijeka Logone (o. 1000 km) i Chari (o. 1200 km) te njihovih pritoka, a sve su u j dijelu zemlje. Teku ugl. od JI prema SZ, spajaju se kod N’Djamene i ulijevaju u jezero Čad kojemu su gl. uvirak. Ono je jedino veće jezero.
Stanovništvo
Stanovništvo Čada, čak i za afr. uvjete, po sastavu je vrlo složeno: čini ga oko 200 etničkih skupina. Najbrojnija skupina je narod Sara (oko 30% stanovništva Čada), a naseljavaju krajnji J zemlje. Na J žive još i Ngambaye, Mbaye, Bangiri, Bongo i mnoge druge skupine. U s dijelu prevladavaju Arapi (15% st. zemlje), zatim Kanembou, Boulala i dr. Broj preostalih Francuza procjenjuje se na o. 1000. Etnička šarolikost odrazila se i na jezičnu: služb. jezici su francuski i arapski, a regionalno se koriste sara i dr., ukupno preko 100 jezika i dijalekata. Okopolovice st. je islam. vjeroispovijesti, oko 30% su kršćani, a preostalo pripada tradic. domaćim vjerovanjima. Prosječna gustoća naseljenosti vrlo je niska, ali i regionalno različita. Većina st. smještena je na J zemlje, na S su prostrana područja gotovo nenaseljena. U gradovima živi oko 1/4 st., najviše u N’Djameni. Ostali veći gradovi su Moundou (281 000), Sarh (198 100), Bongor (195 000), Abéché (187 800). Porast broja stanovništva je, slično drugim afr. zemljama, brz. Određen je vrlo visokim prir. porastom, oko 33‰. Stope rodnosti premašuju 45‰, a stope smrtnosti su između 15 i 18‰. To se odražava i u dobnom sastavu stanovništva: mlađi od 15 g. čine 48% st. Čada, a stariji od 65 g. samo 3%. Očekivano je trajanje života 47 godina. Posljedica slabe razvijenosti jest i visoka stopa smrtnosti dojenčadi koja se kreće oko 10%. Nepismeno je više od pol. stanovništva, među ženama i više od 2/3. Osnovnu školu pohađa tek pol. djece. Jedino sveučilište je u N’Djameni, osn. 1971.
Gospodarstvo
Č. je jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta s prosječnim BNP-om od 230 USD/st. To je posljedica spleta prir. i društv. uvjeta. Položaj u unutrašnjosti afr. kontinenta, nepovoljna klima s čestim sušama i nedostatak plodna tla, te oskudni prir. izvori s jedne, i slaba infrastruktura, brz porast i loša obrazovna struktura stanovništva te polit. nestabilnost s čestim unutar. sukobima s druge strane rezultiraju sporim promjenama usprkos stranoj financ. i drugom pomoći. Poljoprivredom se bavi većina stanovništva Čada, ali zbog čestih suša javlja se glad i ovisnost o međunar. pomoći. Za poljodjelstvo je pogodno samo 3% površine i to isključivo u juž. dijelovima zemlje. Uzgajaju se sorgum, proso, kikiriki, riža te pamuk, najvažniji izvozni proizvod. Drugdje je osnova preživljavanja stočarstvo, najčešće nomadsko ili polunomadsko, a uz goveda značajne su ovce, koze i deve. Rudna bogatstva su oskudna: nalazišta nafte u regiji Kanem, koja bi mogla zadovoljiti vlastite (niske) energetske potrebe, ne koriste se od izbijanja sukoba 1980-ih, pa se naftni derivati uvoze. Ind. je također slabo razvijena: gl. je grana tekstilna (prerada pamuka), zatim prerada kože, proizvodnja šećera i građev. materijala. Ionako slaba vanjskotrgovinska razmjena još je smanjena nakon izbijanja unutar. sukoba. Gl. su izvozni proizvodi pamuk, tekstil, stočarski proizvodi i kikiriki, a uvoze se energenti, prehr. i različiti industr. proizvodi. Gl. partneri: Kamerun, Francuska i Njemačka.
BNP (1998): 1,66 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (1998):
poljoprivreda 40%, industrija 14%, usluge 46%
Udio zaposlenih po sektorima (1998):
poljoprivreda 77%, ostalo industrija i usluge
Inflacija (1990–98): 8,3%/god.
Realan rast gospodarstva (1990–98): 2,2%/god.
Uvoz (1996): 190 mil. USD
Izvoz (1996): 170 mil. USD
BNP (1998): 1,66 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (1998):
poljoprivreda 40%, industrija 14%, usluge 46%
Udio zaposlenih po sektorima (1998):
poljoprivreda 77%, ostalo industrija i usluge
Inflacija (1990–98): 8,3%/god.
Realan rast gospodarstva (1990–98): 2,2%/god.
Uvoz (1996): 190 mil. USD
Izvoz (1996): 170 mil. USD
Povijest
Tragovi naselja iz ←III. tisućljeća. Poč. VIII. st. useljavaju se Berberi iz s i i Afrike; oko 800. ustrojena je s od jezera Čada država Kanem na čelu s dinastijom Saif (vladala do 1846). Islamizacija u XI. st.; u XIII. st. država se teritorijalno širi na susjedna područja. Feud. država Bornu ( jz od jezera Čada) pripojena je o. 1390. državi Kanem. Od XV. st. u saharskom području opstoji država Baguirmi, dočim se u sred. Sudanu prostirala država Wadai (od 1635). Koncem XIX. i poč. XX. st. započinje postupno franc. osvajanje Č.; 1910. Kanem, Baguirmi i Wadai uključeni su u Franc. Ekvatorijalnu Afriku. Od 1946. franc. prekomorski teritorij; 1958. stječe status autonomne republike u sastavu Franc. Unije. Neovisnost proglašena 11. VIII. 1960; predsjednikom je postao François Tombalbaye, vođa Progresističke stranke Čada. Državnu stabilnost otežavala je etnička i društvena podvojenost na gospodarski razvijeniji jug (stanovništvo čine kršćani i animisti) i nerazvijeni sjever (islamski). Etnički sukobi 1966–68. okončani su intervencijom francuske vojske; 1968–71. ustanak na sjeveru organizirala je Fronta nacionalnog oslobođenja uz potporu Libije. Nakon ubojstva Tombalbayea u vojnom udaru (1975), Čad prolazi kroz dugo razdoblje građanskoga rata. Godine 1982. na vlasti se uz francusku pomoć učvršćuje → Hissène Habré; oboren u vojnom udaru generala → Idrissa Débyja (1990), koji je otpočeo s političkim progonima, što je obnovilo građanski rat. Godine 1996. donesen je nov ustav i održani su prvi slobodni izbori.