dadaizam, Francis Picabia Novia
dadaizam, plakat za manifestaciju dadaizma koju je organizirao Ilja Zdanevič, Pariz, studeni 1921.
dadaizam, Max Ernst Dolazak putnika
dadaizam, Marcel Duchamp Nevjesta koju su razgolitili njezini momci ili Veliko staklo (detalj)
dadaizam ili dada, književni i umjetnički pokret osnovan 1916. u Zürichu u Cabaretu Voltaire. Prvi predstavnici toga umjetničkog pokreta su Hans Arp, Tristan Tzara, Hugo Ball i Richard Huelsenbeck. Ime je nasumce izabrano iz rječnika, a vezano je uz dječje tepanje. Istodobno se u New Yorku javlja sličan pokret koji predvode Marcel Duchamp, Man Ray i Francis Picabia. Do ujedinjenja dolazi 1918. u Lausannei, a u trećem broju pokrenutog časopisa Dada Tristan Tzara objavljuje glasoviti dadaistički manifest (1918). Pokretu su se do 1922, kada se gasi, među ostalim, pridružili i W. Megring, John Heartfield, Kurt Schwitters, Philippe Soupault, André Breton, Louis Aragon i Max Ernst. U Zagrebu se također javljaju sljedbenici. Dadaizam se pojavio kao protest protiv svih oblika tadašnje umjetnosti te konvencija građanskoga društva. Isticao je postupak razbijanja svake logičke povezanosti i smisla u djelu, naglašavao razaranje sintakse i uobičajenih sredstava komunikacije, zagovarao destrukciju i nadrastanje svih poznatih načina umjetničkoga djelovanja te poticao asocijativnost, aleatoričnost i kolažiranje pri umjetničkoj proizvodnji. Pokret je utjecao na formiranje nadrealizma, koji će prihvatiti i mnogi bivši dadaisti. Postupci, kao i umjetnički te društvenopolitički stav dadaista utjecat će na mnoga književna i umjetnička gibanja u XX. stoljeću (fluxus, hepening, konceptualna umjetnost, konkretna poezija i dr.).