dan 1. Općenito vrijeme od jutra do večeri, tj. između Sunčeva izlaska i zalaska; od zalaska do izlaska Sunca je noć. Trajanje dana i noći općenito je različito na različitim zemljopisnim širinama i u različito doba godine. Na ekvatoru je trajanje dana i noći uvijek jednako. Razlike u trajanju dana i noći povećavaju se kad se ide prema polovima. Na polovima dan (odnosno noć) traje pola godine (polarni dan ili polarna noć). Dan i noć svagdje jednako traju samo o ekvinokciju, a najveća razlika u trajanju među njima je o solsticiju. 2. Astronomsko vrijeme za koje se Zemlja jednom okrene oko svoje osi. To je također vrijeme između dvaju uzastopnih prolaza nekoga nebeskog tijela kroz isti meridijan. Ako se radi o Suncu, govori se o Sunčevu ili solarnom danu, ako se radi o zvijezdi – o zvjezdanom ili sideričkom danu (23 sata 56 minuta), ako je u pitanju Mjesec – o Mjesečevu ili lunarnom danu (24 sata 50 minuta). Zbog toga što svi sunčevi dani nisu isti, uzima se u astronomiji srednji Sunčev dan. Razlika između srednjega Sunčeva i pravoga Sunčeva dana iskazuje se jednadžbom vremena. Dan je u astronomiji i vrijeme okreta nebeskog tijela oko svoje osi (npr. Mjesečev, Marsov dan i dr.). Ono je različito za svako nebesko tijelo. Stari su narodi dan dijelili na 12 sati, a od srednjeg vijeka ustalila se podjela na 24 sata, a oni se dijele na minute i sekunde. Početak dana računao se od izlaza Sunca (Babilonci, Indijci), od zalaza Sunca (Židovi, muslimani) ili od ponoći (Kinezi, Egipćani, Rimljani). Kod točnijeg određivanja vremena sati se broje od ponoći do ponoći (0 do 24 sata) i to se zove građanski ili civilni dan. Svaki dan u tjednu ima svoje ime. Kod nekih naroda imena nekih dana posvećena su nebeskim tijelima. Dan je jedinica vremena koja iznosi 86 400 sekundi. 3. šport Oznaka za majstorski stupanj znanja istočnjačkih borilačkih vještina; razlika u stupnjevima označava se različitim bojama pojaseva.