 |
|
| Službeni naziv: | Kraljevina Danska; Kongeriget Danmark |
| Površina: | 43 093 km2 |
| Stanovništvo | (procjena 2004): 5 374 000 (125 stanovnika/km2); 86% gradsko |
| Glavni grad | Kopenhagen (København), 1 090 000 stanovnika |
| Upravna podjela | 5 REGIJA (OD 2007) |
| Službeni jezik | danski |
| Valuta | danska kruna = 100 ørea |
Danska, država u Sjevernoj Europi, na kopnu graniči samo s Njemačkom, izlazi na Sjeverno i Baltičko more, ima 3379 km obale. Pod danskom su krunom, ali s vlastitom upravom, Grenland i Ferojski otoci.
Prirodna obilježja
Kopenhagen
Aalborg
Najveći dio Danske (oko 70%) nalazi se na poluotoku Jyllandu – prostranoj, blago valovitoj ravnici oblikovanoj radom ledenjaka u doba pleistocena – te na brojnim otocima (više od 400) među kojima se veličinom izdvajaju Fyn i Sjælland. Najviša točka Danske je Yding Skovhøj sa samo 173 m. Glavno reljefno obilježje su morene, istaložene za posljednjega ledenog doba i nakon njega. One, zajedno s pješčanim naslagama koje su također ledenjačkog postanka, gotovo u cijelosti prekrivaju tercijarne i kredne stijene u podlozi. Slične građe i izgleda gotovo su i svi otoci, osim Bornholma, koji je građen od prekambrijskih granita. Uz zapadnu obalu protežu se nizovi laguna, od mora odvojenih pješčanim dinama. Istočnu obalu još razvedenijom čine brojni fjordovi, a najdulji je Lim, koji odvaja krajnji sjeverni dio poluotoka. Klima je oceanska sa svježim ljetima i blagim zimama. Zapadni vjetrovi ljeti donose svježinu, a zimi toplinu s Atlantskog oceana. Srednja srpanjska temperatura je između 24 i 28 °C, srednja siječanjska 0 °C, s tim da su temperature niže od -10 °C rijetkost. Količina padalina smanjuje se od zapada (oko 800 mm) prema istoku (400–500 mm), ali su one raspoređene tijekom cijele godine s maksimumom potkraj ljeta i početkom jeseni. Iako snijeg pada 20–30 dana, kratko se zadržava na tlu. Česte su magle. Najveći je dio površine pod pašnjacima ili obrađen. Šume pokrivaju samo 10-ak % površine, većinom bukva i smreka. Zbog veličine i oblika zemlje, rijeke su većinom kratke; najveća je Guden (Gudenå, 158 km), koja izvire u srednjem Jyllandu i ulijeva se u zaljev Aalborg. Brojna su malena ledenjačka jezera, među kojima je najveće Arresø (41 km2) na Sjællandu.
Stanovništvo
Stanovništvo Danske vrlo je homogeno: više od 97% od ukupno 5,6 milijuna stanovnika su Danci. Među manjinama brojniji su Turci, Šveđani, Britanci, na jugu žive autohtoni Nijemci. Službeni je jezik danski. Gustoća naseljenosti iznosi 130 stanovnika/km2, ali je prilično neravnomjerna; općenito raste prema istoku: zapadna polovica Jyllanda naseljena je upola rjeđe od prosjeka zemlje, istočna nešto iznad prosjeka, a najgušće je naseljen otok Sjælland, posebice u sjevernom dijelu. Tu je i glavni grad Kopenhagen, u kojem živi više od četvrtine stanovnika Danske. Ostali veći gradovi: Aarhus (256 018 stanovnika), Odense (170 327), Aalborg (106 916), Esbjerg (71 491) i dr. U gradovima živi 86% stanovništva. Danska je odavno prošla demografsku tranziciju: stope rodnosti i smrtnosti niske su i ujednačene (oko 12‰, 1998), a prirodna promjena malena. Prosječna je godišnja promjena stanovništva oko 4‰ (1990–98) i dijelom je ostvarena imigracijom. Stanovništvo Danske ima nepovoljnu starosnu strukturu: mlađih od 15 godina je 18% stanovništva, a starijih od 65 godina oko 15%. Očekivano trajanje života iznosi 76 godina. U vjerskoj strukturi prevladavaju luterani (oko 90%), ima nešto katolika, židova i dr. Obrazovna struktura je povoljna: nepismenih gotovo i nema, većina djece završava barem srednju školu. Sveučilišta su u Aarhusu, Odenseu, a najveće i najstarije je u Kopenhagenu (utemeljeno 1479).
Gospodarstvo
vjetrenjača u Skagenu
ribarska luka u Skagenu
most koji spaja Jylland i Fyn
Dansko gospodarstvo primjer je vrlo efikasnog i otvorenog modernog tržišnog gospodarstva. Obilježava ga iznimno snažan uslužni sektor koji donosi više od 70% BDP-a i u kojem dominira trgovina, suvr. ind. s brojnim malim tvrtkama, ali i velikim korporacijama, te napredna poljoprivreda koja ostvaruje viškove za izvoz. Niska inflacija, stabilna valuta i BNP koji raste brže od porasta stanovništva rezultirali su općim blagostanjem i visokim životnim standardom. Iako je zadovoljila sve uvjete, Danska je 1999. odbila ući u Europsku monetarnu uniju i zasad nije uvela euro. Nac. dohodak po stanovniku u rangu je najrazvijenijih zemalja svijeta, iznosi o. 33 000 USD (1998. peta u svijetu). Oko dvije trećine površine je obrađeno, a u strukturi prevladavaju obiteljske farme srednje veličine na kojima je organizirana mješovita poljoprivreda sa stočarstvom, žitaricama, krmnim i industr. biljem. Gl. su usjevi pšenica, ječam, šećerna repa i krumpir. Po proizvodnji mesa Danska je u pravilu među prvih 20, a po ulovu ribe među prvih 15 zemalja svijeta. Šume prekrivaju 10-ak % površine, i to računajući ostatke prirodnih i znatne površine kultiviranih šuma. Rudarstvo je manje razvijeno: najznačajnije rudno bogatstvo su nafta i zemni plin u podmorju Sjev. mora. Po proizvodnji nafte Danska je treća u EU-u, nakon Norveške i Ujedinjenoga Kraljevstva. Budući da je industr. razvoj Danske nakon II. svj. rata povećavao potrebu za uvoznim energentima, ta nalazišta, u eksploataciji od 1970-ih, u velikoj su mjeri smanjila troškove uvoza energije i pridonijela razvoju industrije i općem napretku. Danas je ind. raznolika i dobro razvijena, a zapošljava oko petine zaposlenih u zemlji. Posebno se ističe prehr. ind. (sirevi i druge mliječne prerađevine, pivarska ind.), strojarska, kem., kovinska, izdavačka, ind. igračaka (LEGO). Gl. turist. odredište je gl. grad i okolna obalna područja, a turizam donosi prihod od o. 5 mlrd USD (2000). U vanj. trgovini ostvaruje se suficit. Gl. skupine izvoznih proizvoda jesu strojevi i instrumenti, prehr. proizvodi (meso, mliječne prerađevine, riba), kem. proizvodi i brodovi. Uvoze se sirovine i poluproizvodi, kemikalije, vozila, tekstil, papir i dr. Dvije trećine razmjene je sa zemljama EU-a, među kojima najviše s Njemačkom, zatim Švedskom, Velikom Britanijom, Norveškom. Promet je dobro razvijen, s gustom željezničkom i cestovnom mrežom te mnogobrojnim trajektnim linijama među otocima. Međunarodni aerodrom Kastrup nalazi se kraj glavnoga grada. Posebnost je Danske povezivanje otoka cestovnim i željezničkim vezama sustavom mostova i tunela. Ističu se veza otoka Fyna i Sjællanda preko prolaza Veliki Belt (od 1998), te mosno-tunelska veza preko prolaza Øresund koja povezuje Sjælland i Malmö u Švedskoj (u prometu od 1. VII. 2000).
BNP (1998): 175,16 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (1998):
poljoprivreda 3%, industrija 25%, usluge 72%
Udio zaposlenih po sektorima (1998):
poljoprivreda 4%, industrija 26%, usluge 70%
Nezaposlenih (1998): 6,6%
Inflacija (1990–98): 1,6%/god., (1999: 2,3%)
Realan rast gospodarstva (1990–98): 2,9%/god.
Uvoz (1999): 39,7 mlrd. USD
Izvoz (1999): 41,5 mlrd. USD
BNP (1998): 175,16 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (1998):
poljoprivreda 3%, industrija 25%, usluge 72%
Udio zaposlenih po sektorima (1998):
poljoprivreda 4%, industrija 26%, usluge 70%
Nezaposlenih (1998): 6,6%
Inflacija (1990–98): 1,6%/god., (1999: 2,3%)
Realan rast gospodarstva (1990–98): 2,9%/god.
Uvoz (1999): 39,7 mlrd. USD
Izvoz (1999): 41,5 mlrd. USD
Povijest
vikinško groblje, Lindholm Høje
Tragovi naselja iz paleolitika. S područja D. iseljavaju sred. V. st. Angli i Juti, a useljavaju se Danci iz Skandinavije koji ratuju s tamošnjim Frižanima. Postupno se izgrađuje drž. vlast, započinje pokrštavanje te je u drugoj pol. X. st., za vladanja Haralda Blåtanda (Modrozubog), D. sjedinjena. Nakon što je zbog pljačke dan. Vikinga došlo (1002) do pokolja nad Dancima u Engleskoj (Danska večernja) , kralj Sven Tveskæg poveo je vojnu i osvojio velik dio Engleske (1013). Njegov je sin Knut I. Veliki bio kralj D., Engleske i (od 1028) Norveške; uskoro se, međutim, od D. odcjepljuju Norveška i Engleska; Knut IV. Sveti (1080–86) bio je posljednji dan. kralj koji je planirao osvajanje Engleske. God. 1184. Knut VI. porazio je slav. flotu i proširio se na područja baltičkih Slavena (prozvao se “kraljem Danaca i Slavena”). Za njegova sina Valdemara II. osvojena je Estonija (1219) i nanesen težak udarac njem. kolonizaciji na Baltiku. Nakon dan. poraza kod Bornhöveda (1227) uslijedilo je doba premoći hanzeatskih gradova u trgovini s dan. područjem; 1370. D. se obvezala priznati sve povlastice hanzeatskih gradova te da svoje vladare neće birati bez pristanka Hanze. Za vladanja Margarete I. (kći Valdemara IV.), supruge norv. kralja Hakona VI., sklopljena je personalna unija između D., Norveške i Švedske (Kalmarska unija, 1397). Za Margaretina nasljednika Erika VII. izgubljen je Schleswig; nakon Erikova povlačenja, na dan. prijestolje s Kristijanom I. (1448–81) dolazi dinastija Oldenburg, koja je vladala do 1863. Poč. XVI. st. iz Kalmarske unije istupa Švedska, dočim Norveška ostaje do 1814. Za Kristijana II. Okrutnog (1513–23) dolazi do sukoba s hanzeatskim Lübeckom te je Kristijan svrgnut, a na dan. prijestolje doveden njegov stric Fridrik I. U XVII. st. dan. vladari u nekoliko navrata bezuspješno ratuju protiv Švedske; potkraj istog stoljeća stječu posjede u Zap. Indiji. Tijekom Sjevernog rata sa Švedskom (1700–21) D. stječe Schleswig. U XVIII. st. započinje dan. kolonizacija Grenlanda; zabilježen je znatan gosp. napredak, a za Kristijana VII. (1766–1808) donesen je, u duhu eur. prosvjetiteljstva, niz reforma (ukidanje kmetstva). Nastojeći ostati neutralna tijekom napoleonskih ratova, D. je došla u sukob s Engleskom (1801. uništena je dan. flota, 1807. bombardiran je Kopenhagen), a mirom u Kielu morala se odreći Norveške i Helgolanda. Razdoblje gosp. prosperiteta nastupilo je u doba Kristijana VIII. (1839–48). Zbog posjeda Schleswig-Holsteina Danska stupa u rat protiv Pruske; mirom u Beču 1864. Danska se morala odreći vojvodstava Schleswig, Holstein i Lauenburg u korist Austrije i Pruske. U I. svjetskom ratu Danska je neutralna; 1940–45. pod njemačkom okupacijom; jedna od rijetkih zemalja u kojoj nije ustrojena kvislinška vlada. Godine 1949. Danska postaje članica NATO-a i pristupa Europskom vijeću. Za koalicijske vlade Erika Eriksena (1950–53) usvojen je 1953. novi ustav kojim je uveden jednodomni parlamentarni sustav. Godine 1972. referendumom se većina glasača odlučila za pridruživanje Danske Europskoj ekonomskoj zajednici; 1979. Grenland stječe široku samoupravu. Od 1972. na danskom je prijestolju kraljica Margareta II. (Margrethe 2.), kći kralja Fridrika IX. (Frederik 9.). Liberal Anders Fogh Rasmussen, koji je bio predsjednik vlade od 2001. do 2009, postao je glavni tajnik NATO-a 2009. Lars Løkke Rasmussen bio je na čelu vlade od 2009. do parlamentarnih izbora 2011, kada je premijerka postala predsjednica Socijaldemokratske stranke Helle Thorning-Schmidt.