dekoracija (latinski) 1. lik Ures, ukras, poglavito u arhitekturi, koji se može nalaziti na pročelju, portalima, prozorima i sl., a ostvaruje se uz uporabu stupova, polustupova, kontrafora, balustrada, arhivolta i arhitrava, niša i drugih građevnih i plastičnih elementa, koji su u svakomu stilskom razdoblju različito oblikovani. Unutrašnjost građevine, stubišta, sobe, predvorja, dvorane, hodnici i sl. mogu se uresiti arhitektonskim, figuralnim i ornamentalnim dekoracijama, polustupovima, pilastrima, vijencima, freskama, slikama, štuko ukrasima, mozaicima, te različitim vrstama predmeta primijenjene umjetnosti (svijećnjaci, tapiserije, umjetnički oslikane keramičke ili drvene ploče i dr.). 2. Predmeti od stakla, drva, tkanine, keramike, kamena, porculana i dr. mogu se dekorirati različitim tehničkim postupcima (intarzija, inkrustacija, rezbarenje, cizeliranje, oslikavanje, vezenje i sl.). 3. U kazalištu je dekoracija zbroj svih elemenata na pozornici (kulise, praktikabli, prospekti) kojima se ostvaruje atmosfera i privid stranog ili zamišljenoga prostora zadanog sadržajem prikazanoga djela. 4. Odlikovanje ili odličje.