Dijon, gl. grad dep. Côte d’Or i regije Burgundije (franc. Bourgogne), grad u sr. Francuskoj, uz vinorodno pobrđe Côte d’Or, na r. Ouche i uz Burgundski kanal; 149 900 st. Važno prom. čvorište i trg. središte (svjetski istaknuto tržište vina). Metaloprerađivačka, elektrotehn., elektron., farmaceutska ind. Čuveni su prehr. proizvodi gorčica, vinski ocat, medenjaci, čokolada. Sveučilište (osn. 1722), umj. akademija, graf. zbirka (o. 40 000 graf. listova). Grad. vijećnica (prije vojvodska palača); katedrala Saint Bénigne (XIII st.) i crkva Notre Dame (XIII. st.), obje u slogu burgundske gotike; renesansna crkva Saint Michel (XVI. st.); palača pravde (XV–XVI. st.), ranije sjedište burgundskog parlamenta. Turizam. Međunar. zračna luka. U ant. doba Divio. Gl. grad Burgundije od 1015. (sjedište burgundskog vojvode); procvat za dinastije Valois (1364–1477), kada dvor okuplja brojne umjetnike. God. 1477. priključen franc. kruni, ostavši i dalje sjedište burgundske vlade, staleža i parlamenta. U XVIII. st. istaknuto sveuč. središte. Razdoblje stagnacije nakon Franc. revolucije okončano je dolaskom željeznice 1851.