Dinarsko gorje, prostrani planinski sustav u ji Europi; najviši dijelovi D. g. bliži su Jadranskom moru (do 2694 m, u Prokletijama), a gorje se postupno snizuje prema Savi. U tradic. geogr. obuhvatu od alpskog prostora izdvojen na crti Tolmin–Cerkno–Vrhnika–j rub Ljubljanske kotline–r. Temenica–r. Krka–r. Sava; r. Sava, do ušća r. Kolubare, čini s granicu; i granica prema starijem, pretežno kristalinskom, rodopskom sustavu nalazi se na crti Kolubara–Ljig–Dičina–Zap. Morava–Ibar–Sitnica. Prijelazni pojas uz Bijeli Drim odvaja ga od Šarsko-pindskog gorja. U geol. smislu, međutim, D. g. dio je šire orogenetske cjeline Dinarida, koja obuhvaća također j Alpe te Šarsko-pindsko gorje. D. g. nastalo je nabiranjem najvećeg intenziteta u tercijaru (alpska orogeneza), te novijim pokretima od poč. kvartara. Nabiranje nije završeno, na što upućuju i razmjerno česti potresi. Gl. reljefni oblici pružaju se u smjeru SZ–JI (dinarski smjer pužanja). U jz ili primorskom pojasu D. g. prevladavaju kredni i eocenski vapnenci; u udolinama i eocenski fliš. Središnji pojas građen je ugl. od mezozojskih vapnenaca i dolomita sa zavalama s tercijarnim jezerskim sedimentima. Si pojas građen je od paleozojskih naslaga i eruptivnih stijena; starije naslage na s rubu tog pojasa pokrivene su sedimentima Panonskog mora. U hidrološkomu pogledu može se razlikovati jz, pretežito vapnenačko područje, u kojem prevladavaju oblici krša s rijetkim površinskim tokovima, te područje na SI s pretežno slabo propusnim naslagama i gustom mrežom površinskog otjecanja. Krš je najjače razvijen u primorskom pojasu od srednje Soče do Bojane i Skadarske zavale. Gl. r. D. g. otječu prema Savi (Krka, Kupa, Una, Vrbas, Bosna, Drina). Jadranskom slijevu pripadaju ugl. kraće r. (Soča, Zrmanja, Krka, Cetina, Neretva, Zeta–Morača). Pojas visokih planina D. g. teško je pristupačan. Važne poprečne prom. veze slijede riječne doline i prolaze prijevojima. D. g. važna je klimatska granica; veći dio D. g. ima kontinentsku klimu s raširenom bukovom šumskom zajednicom. Naseljenost je vezana uz doline i zavale, u gorju ugl. za pojas od 400 do 600 m n. m.