dlake, izraštaji stanica epiderma biljnih i životinjskih organizama. Biljne dlake (trihomi) štite biljku od hladnoće, suviše velikog zagrijavanja, prekomjerne transpiracije, životinja (žalce). Postoje nadalje apsorpcijske dlake, žljezdane dlake, dlake za rasprostranjivanje sjemenki. Kod člankonožaca i kukaca dlake služe za osjet vibracije zraka, u kukaca i za sabiranje peluda. U sisavaca dlake sprječavaju prekomjeran gubitak tjelesne topline i štite organizam od vanjskih utjecaja (strunaste, maljaste, čekinjaste dlake), služe za obranu (bodlje) te kao organi opipa (taktilne dlake). Kod čovjeka je tijelo obraslo dlakama (osim na dlanovima, tabanima te prijelazu kože u sluznicu), napose na glavi, u pazuhu, na stidnom brežuljku, oko oka (trepavice, obrve), u muškaraca na licu (brkovi, brada), drugdje u reduciranom obliku. Boju dlaka daje pigment, koji se u starosti nedovoljno obnavlja, zbog čega dlake sijede. Dlake rastu neprestano (brzinom od 0,2–1 mm dnevno), otpadaju i obnavljaju se.