domestikacija (lat. domesticus domaći), udomaćivanje, pripitomljavanje životinja, proces mijenjanja divljih životinja u pitome. Čovjek je njome narušio prir. životni ritam divljih vrsta, razvio niz novih svojstava (domestikacijske osobine), a neka druga potisnuo ili uklonio, te postupno raširio životinje na mjesta na kojima nikad nisu živjele. Kod nekih su nastale tolike promjene da se mnoge ne bi mogle održati u slobodnoj prirodi. Prva pripitomljena vrsta bio je pas (←15 000), a konj je domesticiran prije oko 6000 god, kada su već udomaćeni i govedo, koza i ovca. Domestikacija u poljodjelstvu, udomaćivanje divljih biljaka. Isprva je čovjek tek skupljao divlje plodove, a otkriće uporabe srpa za rezanje divlje pšenice vodilo je i otkriću mogućnosti sjetve biljaka na pogodnom prostoru. Tako se prije oko 10 000 god. na području Jerihona započinje sijati pšenica, te uz pšenicu saditi i mahunarke, luk i mrkva. Te procese prati i nagli porast stanovništva, kao i komunikacija kojom se širi kultura udomaćivanja divljih biljaka, pa se prije oko 9000 god. i u Anatoliji počinje uzgajati i jednoredna pšenica. I prve velike civilizacije nastaju na temelju razvijanja i širenja poljoprivredne proizvodnje, pšenice uz dolinu Nila, ječma u Mezopotamiji, riže u ji Aziji, kukuruza u Americi; američkog su podrijetla i krumpir, grah, rajčica i dr.