Dresden, Zwinger i Albertinum
Dresden, gl. grad Sachsena u i Njemačkoj; 459 200 st. Leži na r. Labi, 30 km od njem.-češ. granice. Industr., trg. i kult. središte. Proizvodnja letjelica, med. instrumenata, el. aparata; optička, elektron., prehr. ind. Poznata drezdenska ind. porculana (iz XVII. st.) premještena je u 25 km udaljeni Meissen. Tržišno povrtlarstvo; uzgoj cvijeća i ukrasnoga grmlja za izvoz. Riječno pristanište. Prom. čvorište. Međunar. zračna luka. U jezgri, na j obali Labe je Altstadt (Stari grad) s baroknim crkvama i poznatom palačom Zwinger (1711–32) u rokoko stilu, s brojnim muzejima, galerijama i zbirkama (predmeti od kositra, novčići, krunski dragulji i dr.); bivša kralj. palača Georgenschloss (XVI. st., obnovljena u XIX. st.), jap. palača (1715), danas antropološki i etnograf. muzej, vijećnica (1744). Tehn. sveučilište (osn. 1828, sveučilište od 1961), visoke škole, znanstv.-istraž. instituti. Umj. akademija; kazališta, Opera, filharmonija. Botanički i zoološki vrt; parkovi (Grosse Garten iz 1676. i dr.). Osn. kao malo slav. ribarsko naselje (Drezdzany); doseljavanjem brojnih njem. kolonista raslo mu značenje. Utvrda se spominje 1216, gradska prava od 1403. Izgorio u požaru 1491, nakon toga obnovljen i utvrđen. Od 1485. do 1918. gl. grad saskih vojvoda. Krajem XVII. i u XVIII. st. moderniziran u baroknom i rokoko stilu. Teško stradao za Sedmogodišnjeg rata (1756–1763). Poprište posljednje velike Napoleonove pobjede 1813. Naglo se razvija kao industr. središte od XIX. st., kad je želj. prugom povezan s Berlinom i Leipzigom. Jedno od najnaprednijih kult. središta i jedan od najljepših gradova Europe prije II. svj. rata (Firenca na Labi). Teško stradao u anglo-amer. bombardiranju krajem II. svj. rata. (ubijeno o. 135 000 ljudi; uništeno 80% zgrada).