Dugi otok, Sali
Dugi otok, klifovi s južne strane
Dugi otok, najveći otok u zadarskoj skupini sjevernodalmatinskih otoka, Zadarska županija, 114 km2; 1655 stanovnika (2011). Pruža se u dinarskom smjeru (sjeverozapad–jugoistok) u duljini od 43 km, širok oko 4,6 km; duljina obale 170,7 km, što ga, uz Pag, čini našim najrazvedenijim otokom (koeficijent razvedenosti 4,5). Obala je pretežito niska s brojnim pješčanim uvalama; na jugoistoku je jedna od najvećih jadranskih prirodnih luka → Telašćica; zapadna je obala visoka i strma. Otok je građen od donjokrednih rudistnih vapnenaca i dolomita; u reljefu se izmjenjuju vapnenačka bila (najviši vrh Vela Straža, 337 m, u središnjem dijelu otoka) s krškim uvalama i poljima (Malo i Veliko jezero, Arnjevo polje, Stivanje polje, Dugo polje). Nema vrela ni tekućica. Uzgajaju se vinova loza, masline, smokve; u Salima tvornica za konzerviranje ribe. Jugoistočni dio otoka (6706 ha) zaštićen je od 1988. u kategoriji parka prirode (1980–88. bio dio Nacionalnog parka Kornati) koji obuhvaća zaljev Telašćicu, strmac na zapadnoj obali (najviša kota 146 m) te bočato jezero Mir. Najveće naselje → Sali; ostala naselja: Zaglav, Žman, Brbinj, Božava, Luka, Veli Rat, Soline, Dragove, Savar. Trajektne veze s kopnom (Zadar–Brbinj, Zadar–Sali).