Elizabeta I., engl. kraljica (Greenwich, 7. IX. 1533 – Richmond, 24. III. 1603). Kći engl. kralja Henrika VIII. i njegove druge supruge Ane Boleyn. Nazivana “Djevičanskom kraljicom”, jer nikada nije bila u braku. Nakon smaknuća majke lišena nasljedstva, ali je 1544. izjednačena u pravima s ostalom kraljevom djecom. Zatočena tijekom ustanka njezine polusestre, kraljice Marije Tudor (1554). Usprkos progonima protestanata, ostala vjerna protest. vjeri te je njezinim stupanjem na prijestolje (1558) označen kraj kat. utjecaja i uspostavljena nac. Anglikanska crkva. Nakon svrgavanja kraljice Marije Stuart u Škotskoj (1568) E. joj je pružila azil, držeći je ipak u zatvoru zbog bojazni da je Španjolska, Francuska i Kat. crkva ne iskoriste u borbi protiv protest. Engleske. Ozbiljnije pogoršavanje engl.-španj. odnosa nastupilo je kada je E. počela otvorenije podupirati Nizozemce u borbi protiv Španjolske. Nakon smaknuća Marije Stuart (1587), vanjskopolit. odnosi Engleske postali su složeniji jer je cijela kat. Europa ustala protiv Engleske, a španj. kralj Filip II. poslao je 1588. svoju Nepobjedivu armadu da skrši engl. otpor. Pobjeda nad španj. ratnom mornaricom učvrstila je ugled Engleske. Tijekom vladavine Elizabete u Engleskoj su znatno unaprijeđene vanj. trgovina i pomorstvo (nastojanje da se pronađu novi putovi prema Indiji). Istodobno engl. renesansa postiže svoj puni procvat (tzv. elizabetansko doba); E. pomaže razvoj umjetnosti i znanosti (Shakespeare, Bacon); zaseban stil graditeljstva u njezino doba nazvan je elizabetanskim stilom. U vrijeme njezina vladanja djeluju glasoviti engl. admirali i kolonizatori (F. Drake, J. Hawkins, W. Raleigh).