enciklopedija (grč.), knjiga, najčešće višesveščana, koja na leksikografski dotjeran način, obično abecednim redom, prema ključnim riječima (natuknicama, odrednicama) donosi i objašnjava pojave, pojmove, događaje, osobe, znanja općenito. Od → leksikona se razlikuje sintetičkijim pristupom građi, člancima u kojima se osim podataka iznose i ina objašnjenja ili analize. Može biti opća ili stručna (specijalna, npr. društvenih znanosti, filozofije, ali i nekog područja ili naroda, nacionalna e.). Naziv je prvi put upotrijebio Pavao Skalić koji je u Baselu 1559. tiskao Encyclopaediae seu orbis disciplinarum tam sacrarum quam profanarum epistemon, što je i jedna od prvih enciklopedija u modernom smislu. Kao tip priručnika inače se javlja još od antike (Marko Terencije Varon), a najznačajnija je Plinijeva Naturalis Historia (I. st.) s o. 40 000 obrađenih natuknica. U XVII. i XVIII. st. u Europi se javljaju brojne enciklopedije, opće i specijalizirane. Cyclopaedia E. Chambersa (1728) prevodi se i na druge eur. jezike, a osobiti prestiž su postigle franc. Diderotova Encyclopédie (1751–72), zapravo zajedničko djelo franc. enciklopedista, svojevrstan kompendij duha prosvjetiteljstva, te engl. Encyclopaedia Britannica (1768–71), koja se uz stalna usavršavanja održala do danas kao jedna od najboljih svj. enciklopedija. U Njemačkoj takvu ulogu igraju enciklopedije Brockhausa i Meyera, u Francuskoj Laroussea itd., pa danas gotovo sve zemlje imaju oveće vlastite enciklopedije, ili se takve enciklopedije prevode uz dograđivanje nacionalne građe.
Osim spomenutog Skalićeva djela, kao i raznih individualnih pokušaja još u humanistici, u Hrvatskoj mnoge takve inicijative ostaju nedovršene sve do modernog doba, pa tako i prva velika Hrvatska enciklopedija M. Ujevića (5 svezaka, 1944). Prve moderne kompletirane enciklopedije izlaze djelatnošću Jugoslavenskog leksikografskog zavoda uz utjecaj i pod vodstvom M. Krleže: Enciklopedija Jugoslavije (I. izdanje 1955–71, 8 sv.), te Enciklopedija Leksikografskog zavoda (I. izdanje 1955–64, 7 sv.), kao i više specijalnih enciklopedija (pomorska, medicinska, glazbena i dr.). Termini e., leksikon, enciklopedijski leksikon, enciklopedijski rječnik često nisu strogo razgraničeni. → leksikon