 |
|
| Službeni naziv: | Republika Maldivi, Dhivehi Raajjeyge Jumhooriyyaa |
| Površina: | 298 km2 |
| Stanovništvo | (procjena 2002): 287 000 (963 stanovnika/km2); 26% gradsko |
| Glavni grad | Malé, 137 200 stanovnika (procjena 2005) |
| Upravna podjela | 20 distrikata – atola (atholhu) i gl. grad |
| Službeni jezik | divehi ili dhivehi (maldivski) |
| Valuta | rupija (rufiyya) = 100 lareja (laari) |
Maldivi (Maledivi), država na istoimenoj otočnoj skupini u Indij. oceanu, jz od juž. kraja Indije, nema kopnenih granica; 644 km morske obale.
Prirodna obilježja
Malé
Otočna država u Indij. ocenu. Oko 1200 koraljnih i pješčanih otoka (o. 200 naseljenih) razmješteno je u 800 km dugom i 130 km širokom nizu općeg pružanja S–J, a najsjeverniji otoci su o. 500 km jz od Indije. Otoci su koraljne građe, nastali na podmorskom Maldivskom grebenu (potopljeni vulkani), okupljeni su u 20-ak atola, skupine otoka koji okružuju lagunu. Većinom visoki do 2 m, a najviša je točka na 2,4 m na otoku Villingili u atolu Adduu na krajnjem J. Koraljni grebeni oko otoka štite ih od utjecaja valova, ali otoci su ugroženi prijetnjom izdizanja morske razine zbog globalnog zagrijavanja. Klima je trop., vruća i vlažna s ujednačenim visokim temperaturama tijekom cijele godine, većinom između 28 i 29 °C, ali stalna strujanja zraka ublažavaju osjećaj sparine. Padaline su obilne, prosječno više od 2500 mm, na J i više, najviše ih ima od lipnja do kolovoza (ljetni, jugozap. monsun). Najmanje padalina ima od siječnja do travnja. Vegetacija je oskudna, ugl. palme. Na otoku nema tekućica, opskrba vodom od kišnice, uvozom ili desalinizacijom.
Stanovništvo
Stanovnici M. sebe nazivaju Dhivehi (= otočani). Potomci su singalskih doseljenika sa Šri Lanke kojima su poslije dodani indij., arap., indonez., afr. i drugi utjecaji. Služb. jezik je divehi (dhivehi, maldivski) koji pripada indoeur. por., a piše se pismom izvedenim iz arapskog. U drž. upravi koristi se i engleski. Gustoća naseljenosti vrlo je visoka, o. 1000 st./km2, a realno i veća, jer je naseljeno tek 200-tinjak otoka. Samo 20-ak otoka ima više od 1000 st., južniji otoci naseljeni su gušće od sjevernih. St. većinom živi u malim seoskim naseljima, jedino veće naselje je Malé s 137 200 st. Od ostalih malo odskaču Hithadhoo (9900), Fuvahmulah (8000), Kulhudhuffushi (7800) i Thinadhoo (5400). Porast st. vrlo je brz, o. 30 ‰/godišnje (prosj. 1980–2001) i ugl. je rezultat visoka prir. porasta. Stopa rodnosti je o. 36‰, smrtnosti 7‰. Stanovništvo je mlado – medijalna starost o. 17,5 g., mlađi od 15 g. čine 44%, a stariji od 65 g. 3% ukupnog st. Očekivano trajanje života 64 g. Stanovnici su sunitski muslimani, islam je drž. religija. Udio nepismenih manji je od 5%, obvezno je sedmogodišnje osnovno obrazovanje.
Gospodarstvo
Ekon. reforme (jačanje priv. sektora, liberalizacija i otvaranje stranim ulaganjima) od 1989. omogućile su razmjerno brz gosp. rast. BNP po st. dosegao je 2000 USD. Primarni sektor daje o. 22% BNP-a, a u njemu je najvažnije ribarstvo, najviše ulov tune koja je važan izvozni proizvod. Poljoprivreda zbog nedostatka plodna tla i vode ima skromne mogućnosti. Uzgajaju se kokosove palme, slatki krumpir, kasava, kukuruz, povrće, ali hrana se uvozi. Ind. je slabo razvijena, ugl. prerada ribe, izrada brodova i drugih plovila, nešto tekstilna. St. se bavi kućnim obrtima, izradom suvenira i sl. Najvažnija grana gospodarstva je turizam, zemlju godišnje posjeti više od 600 000 st. (2004), najviše iz Europe i Japana, a znatne su zarade od različitih taksa. Izvoz je znatno manji od uvoza. Riba i riblji proizvodi daju više od 2/3 vrijednosti izvoza, ostalo ugl. odjeća. Najviše se izvozi u SAD, Tajland, Šri Lanku, Japan. Uvozi se različita industr. i potrošačka roba, prehr. proizvodi, naftni derivati, najviše iz Singapura, UAE, Šri Lanke, Indije. Najvažnija međunar. komunikacija ostvaruje se preko aerodroma na otoku Hulhule u blizini Maléa. Unutrašnje veze ostvaruju se dijelom zračnim (četiri manja aerodroma, helidromi), a pretežno morskim putom brojnim brodskim vezama. Velike štete nanio je tsunami u prosincu 2004.
BNP (2002): 623 mil. USD
Udio BDP-a po sektorima (2001):
poljoprivreda 20%, industrija 18%, usluge 62%
Udio zaposlenih po sektorima (2000):
poljoprivreda 22%, industrija 18%, usluge 60%
Nezaposlenih (2003): zanemariv broj
Inflacija (1990–2000): 5,8%
Realan rast gospodarstva (2001–02): 5,6%
Uvoz (2003): 421 mil. USD
Izvoz (2003): 113 mil. USD
BNP (2002): 623 mil. USD
Udio BDP-a po sektorima (2001):
poljoprivreda 20%, industrija 18%, usluge 62%
Udio zaposlenih po sektorima (2000):
poljoprivreda 22%, industrija 18%, usluge 60%
Nezaposlenih (2003): zanemariv broj
Inflacija (1990–2000): 5,8%
Realan rast gospodarstva (2001–02): 5,6%
Uvoz (2003): 421 mil. USD
Izvoz (2003): 113 mil. USD
Povijest
Tragovi naselja od ←V. st.; prvo poznato žiteljstvo na otočje useljava s Cejlona i iz Indije. Prema tradiciji, 1153. provedena je islamizacija. Oko 1340. posjećuje ih sjevernoafr. putopisac Ibn Batuta i kritički se osvrće na slobodu žena u njih. Uspostavljeni maledivski sultanat od XVI. st. ugrožavaju Portugalci i gusari iz juž. Indije te se stavlja pod zaštitu cejlonskoga kraljevstva Kandy (otada jača utjecaj Nizozemaca). Od kraja XVIII. st. (1796) faktično postaje brit. protektorat, što je ozakonjeno ugovorom iz 1887. God. 1932. proglašen prvi ustav. S Cejlonom dijeli sudbinu sve do stjecanja njegove neovisnosti 1948. Iste god. Vel. Britanija sklopila je ugovor o zaštiti s maledivskim sultanom Abdulom Medžidom Didijem, na temelju kojega su M. stekli širu samoupravu. Nakon sultanove smrti u siječnju 1953. proglašena je republika, ali je već 1954. ponovno uspostavljena monarhija na čelu sa sultanom Mohammadom Faridom Didijem. Na temelju ugovora s Vel. Britanijom iz 1965, M. su stekli punu neovisnost. God. 1968. proglašena je republika; predsj. Amir Ibrahim Nasir. Od 1982. član Commonwealtha s posebnim statusom.