Frizijski otoci, vjetrenjača na otoku Texel
Frizijski otoci, otočni niz u Sjev. moru, uz obalu Nizozemske, Njemačke i Danske; 480 km2, 80 900 st. Pružaju se lučno od Den Heldera u s Nizozemskoj prema I do ušća Labe, zatim na S uz obalu Schleswig-Holsteina i Jyllanda. Dijele se na Zap., Ist. i Sjev. Frizijske otoke. Zap. Frizijski otoci (niz. Waddeneilanden, 22 500 st.) pripadaju Nizozemskoj. Pružaju se od Den Heldera do ušća Emsa i zatvaraju Waddenzee. Najveći su Texel, Vlieland, Terschelling, Ameland i Schiermonnikoog. Istočni frizijski otoci (njem. Ostfriesische Inseln, 17 700 st.) pripadaju Njemačkoj. Pružaju se od ušća Emsa do zaljeva Jadebusen na I. Manji su od Zapadnih; najveći su Borkum, Juist, Norderney, Baltrum, Langeoog, Spiekeroog i Wangerooge. Sjev. Frizijski otoci (njem. Nordfriesische Inseln) pripadaju Njemačkoj (36 600 st.) i Danskoj (41 000 st.). Pružaju se od ušća Labe do grada Esbjerga na S. Najveći su Nordstrand, Pellworm, Hooge, Amrum, Föhr i Sylt u Njemačkoj, a Rømø, Mandø i Fanø u Danskoj. U njem. Sjev. frizijske otoke spada i izdvojeni stjenoviti Helgoland. Otoci su pješčani i niski, od kopna odvojeni plitkim morem. Neki su nasipima povezani s kopnom (Nordstrand, Rømø, Sylt i dr.). Ribarstvo, ovčarstvo; uzgoj raži, zobi i krumpira. Turizam.