frizura (njem.), način na koji se uređuje, češlja, plete i reže kosa. Prve tragove f. nalazimo u prapov. civilizacijama (paleolitičke Venere). Asirci, Babilonci i Perzijanci uljem mažu i kovrčaju kosu ili kao i Egipćani briju glavu i nose perike. Grkinje u pretklas. doba nose dugu, jednostavno povezanu kosu, a u klas. doba, pod orijentalnim utjecajem, obično je vezuju vrpcama, boje i posipaju raznobojnim prahom. Rim. civilizacija preuzima grč. način; briga za kosu postaje važan dio rim. javnog života. Nakon osvajanja Galije, rim. patricijke oduševljavaju se plavom bojom kose te u modu ulazi bojenje kose. U carsko doba f. postaju mala remek-djela, nalik na arhit. konstrukcije. Muškarci često nose umjetne kovrče. Bizant nastavlja rim. tradiciju, a u ranome sr. vijeku, pod utjecajem kršćanstva, f. se pojednostavnjuje pa se nosi ili kratka ili sasvim duga kosa. Od križarskih ratova uvodi se moda nošenja pokrivala za glavu, koje se širi i na cijelu Europu i traje do renesanse. Žene u renesansi dio kose povezuju mrežicom, a ostatak je isprepleten kao girlanda, odn. rešetka (raquette f.) ili pak u valovima pada niz ramena. Tipična muška f. renesanse je kolba, nakovrčana kosa razdijeljena po sredini. Najluđe f. rade se tijekom baroka; od Luja XIV. u modi je allonge-perika, obvezatna za plemiće i oficire. Potkraj XVII. st. nosi se perika perčin s napudranim uvojcima. XVIII. st. razdoblje je nevjerojatno maštovitih f.; prirodna i umjetna kosa kiti se nakitom, košaricama s voćem, umjetnim cvijećem, vrpcama, perjem i sl. (s čitavim scenama). Uporedo se pojavljuju i neke jednostavne f. slične kratkim muškim frizurama, a 1765. uvodi se sasvim kratka frizura (a l’anfant). U XIX. st. muškarci nose kratku kosu, a ženske frizure doživljavaju mnoge promjene. Bidermajer moda zahtijeva češljanje uvojaka s obiju strana s gnijezdom u sredini. Otkriće i primjena ondulacije, poglavito trajne ondulacije (1901), izazvalo je pravu revoluciju. Nakon I. svj. rata žene nose paževske f., a kasnih dvadesetih šišaju se sasvim kratko, na bubikopf. Kosa se zatim produžuje, slobodno pušta, vezuje u punđu ili se nose razbarušene kratke tifus f., a 1960-ih muškarci nose dugu zapuštenu kosu (hippy stil). Razvoj kozmetike i proizvoda za njegu kose u najnovije vrijeme znatno utječe na slobodnu invenciju u obliku i bojama ženskih i muških frizura.