invencija (lat.) 1. Domišljatost, kreativnost, stvaralačka mašta. Izumiteljska sposobnost, sposobnost iznalaženja novih mogućnosti. Važna u znanstv. i umj. radu, ispituje se posebnim psihol. testovima i dovodi u vezu s razvijenošću imaginacije i općom inteligencijom. 2. glazb Naziv kojim se u XVI. st. upućivalo na nešto novo u obliku, građi ili tematici (C. Janequin: Inventions musicales, 2 sv. opisanih chansona iz 1555). Poslije se tako označuju različite skladbe, G. B. Vitali i F. A. Bonporti tako su nazvali svoje skladbe u kojima su primijenili novosti u kontrapunktu, a 2 ciklusa (15 dvoglasnih i 15 troglasnih) svojih skladbi tog naziva J. S. Bach smatrao je instruktivnima, primijenivši u njima najrazličitije polifone postupke, oblikujući ih poput preludija. Djela s nazivom i. skladaju i suvremeni autori.