Kotor, toranj sa satom
Kotor, grad i luka u Boki kotorskoj, Crna Gora; 5700 st. Smješten na ji dijelu zaljeva u podnožju Lovćena. Najstariji grad u Crnoj Gori. Predantičko ilir. naselje (središte plemena Agravonita) u koje se naseljavaju grč. kolonisti; u doba rim. uprave poznat pod imenom Acruvium. Ime K. potječe od srednjovj. lat. Catarum, naziva koji se javlja i u oblicima Decadaron, Dekatera, Cathera, Cathara i sl. Pošteđen razaranja u vrijeme doseobe naroda, postaje vodeći grad Bokokotorskog zaljeva i jedno od vodećih uporišta biz. vlasti u temi Dalmaciji. U sr. vijeku autonomna komuna s knezom i vijećima, teritorijalno obuhvaća i Grbalj, Dobrotu, poluotok Vrmac i povremeno druga naselja Boke. Od 1186–1371. pod vlašću Nemanjića, potom pod upravom hrv.-ug. vladara i bos. kraljeva. Nakon kraćeg razdoblja neovisnosti (1391–1420), tijekom kojega se brani od presezanja velikaša Balšića, Crnojevića i Kosača, K. ulazi u sastav Mlet. Republike (1420–1797). Tijekom tur. provala grad je više puta pod opsadom (1537, 1657), a stradava i od potresa (1537, 1563, 1667, 1729). U vrijeme mlet. uprave K. je upravno i gosp. središte j dijela mlet. prekojadranskih posjeda na i Jadranu (Albania Venaeta). Kotorani se ističu kao vrsni pomorci i ratnici u mlet. voj. službi, a gosp. razvoj grada zasniva se na razgranatoj pom. trgovini uzduž Jadrana i Sredozemlja. Nakon prijelazne austr. (1797–1806), ruske (1806–07) i franc. uprave (1807–13), K. se od 1813. do 1918. nalazi u sastavu Austrije te postaje njezino značajno vojno-strateško uporište i ratna luka. Ulaskom u Kraljevinu SHS (Jugoslaviju) 1918, značenje grada opada; 1941–43. pod tal. upravom, a od 1944. u sastavu Crne Gore. Grad je opasan jakim i složenim fortifikacijskim sustavom koji se započeo graditi još za biz. vladavine. Prvotna crkva sv. Tripuna kružna tlocrta podignuta je u IX. st. (sačuvan dio kamenog namještaja), potom je u XII. st. sagrađena roman. trobrodna bazilika; često pregrađivana i popravljana (nakon potresa 1667. i restauracije u XIX. i XX. st.). U njoj se nalazi oltarna pala (XV. st.) i veliki ciborij (XIV. st.) s prikazima iz života sv. Tripuna. Od roman. crkava sačuvane su sv. Luka, sv. Marija, sv. Ana i druge crkve te nekoliko kuća. Od gotičkih i renesansnih crkava i palača ostali su ugl. samo tragovi. Barok je zastupljen na brojnoj crkv. i svjetovnoj arhitekturi (Palača Pima, Providurova palača, Toranj sa satom i dr.). U XIX. i XX. st. sagrađene su mnoge veće zgrade (općina, gimnazija i dr.), a u novije vrijeme grad se jako proširio izvan gradskih zidina. K. je zaštićen kao spomenik kulture. U Pov. muzeju i riznici prvostolnice čuvaju se mnogobrojni umj. crkv. predmeti po kojima je K. bio čuven.