festivali i smotre, svečane priredbe na kojima se prezentiraju dostignuća iz nekog umj. područja (glazba, kazalište, film, folklor, šport i dr.). Festivali su najčešće izborni i natjecateljski, dok smotre ugl. imaju nenatjecateljski karakter.
Kazališni festivali. U svijetu se, među ostalima, poznati kaz. festivali održavaju u Stratford-upon-Avonu, gdje se izvode Shakespeareovi komadi, u Avignonu, Epidauru (ant. tragedije) i Edinburghu. U Hrvatskoj se prvi veći festivali kontinuirano priređuju od 1950, kada je u Dubrovniku održan Festival kazališnih igara od XV–XVIII st., koji će se razviti u prestižnu međunar. kaz., glazb. i folkl. manifestaciju pod nazivom Dubrovačke ljetne igre. U Splitu se od 1954. održava sličan tip festivala Splitsko ljeto, a od 1958. u Šibeniku međunar. Festival djeteta. U Zagrebu se od 1968. priređuju međunar. festival lutaka PIF te od 1987. međunar. festival novoga kazališta Eurokaz. Značajnije priredbe predstavljaju još i Dani satire (od 1975) u zagreb. Satiričnom kazalištu Kerempuh, Gavelline večeri (od 1973) u zagreb. Dramskom kazalištu Gavella, Krležini dani (od 1990) u Osijeku i Marulovi dani (od 1991) u Splitu.
Glazbeni festivali Višednevne svečane priredbe na kojima se izvode djela određenoga stilskog razdoblja (npr. renesansa, barok, avangarda), posebnih vrsta (opera, balet, zabavna, jazz), jednog ili više skladatelja, izvođačkih sastava (komorni sastavi, zborovi, duhački orkestri), ili su prilika za prezentiranje stvaralačkih usmjerenja i dostignuća na određenom prostoru i u određeno vrijeme (Dani hrvatske glazbe). Zamjetnije su nicali u XIX. st., a osobito nakon II. svj. rata, što je dovelo do osnivanja Europske udruge glazbenih festivala (The European Association of Music Festivals) sa sjedištem u Ženevi (u udrugu su učlanjene Dubrovačke ljetne igre).