Fidija

Fidija Diona i Afrodita, London, British Museum
Fidija (grč. Pheidías), grč. kipar (Atena, o. ←500 – ?, ←438). Po ant. izvorima učenik Hegije. Najslavniji grč. kipar. Njegovo je kiparstvo sinonim za najčišći izraz zrele klasike i ideal harmonične ravnoteže božanskog i ljudskog. Sintetizirao je duh, snagu i strast koji su se rodili u okviru Periklovih političko-religioznih koncepcija i u ozračju atenske demokracije. Autor koji je dao pečat jednoj razvojnoj fazi grč. umjetnosti poznat je samo po kopijama i replikama, te nekoliko škrtih vijesti iz ant. izvora (Plutarh, Plinije, Pauzanija). U ant. tradiciji zabilježen kao čuveni majstor dviju golemih statua izrađenih u hrizelefantinskoj tehnici: Atene Partenos (Djevica) i Zeusa Olimpijskog (potonji spada u jedno od sedam svj. čuda). Atena je poznata po opisima iz toga doba, reprodukcijama na ant. novcu i gemama (glava na Aspazijevoj gemi), te po kasnijim grč. i rim. replikama i kopijama (statueta iz Varvakiona). Prikazana je ogrnuta poplosom, sa šljemom i egidom, te figurom Nike (pobjede) u ispruženoj desnici; stoji na postolju na kojemu je u reljefu prikazano Pandorino rođenje. Zaštitnica grada Atene, simbol atenskoga polisa, prikazana je kao uzvišena božica bliska ljudima. O Zeusu postoji još manje podataka; po opisu sjedi na prijestolju dekoriranom reljefima olimpijskih pobjednika, sfingama, Horama i Niobom s kćerima; u desnici nosi Niku, a u ljevici sceptar. Prikazan je kao uzvišen i blag otac bogova i ljudi. Za Artemidin hram u Efezu F. je izradio brončani kip Amazonke. Pripisuju mu se mnoge mramorne ili brončane Atene, Afrodite i Apoloni kao olimpijski pobjednici (Apolon iz Kassela). Periklo mu je o. ←448. povjerio nadzor nad gradnjom Partenona na atenskoj Akropoli. Monumentalna plastična dekoracija hrama (zabatne figure i friz) vjerojatno je kolektivni rad Fidijine radionice, izveden po njegovoj zamisli i pod njegovom paskom. Reljefi i skulpture s Partenona jesu: gigantomahija; Borba Atenjana s kentaurima i Amazonkama; Trojanski rat; povorka panatenejskih svečanosti. Likovi božanstava s hramskih zabata sačuvani su u izvorniku, a njihovi se dijelovi nalaze u muzejima Atene i Londona (→ Elgin marbles u Brit. muzeju). Ant. izvori spominju nekoliko njegovih učenika: Alkmena, Kolota, Agorakrita.