Firenca
Firenca (tal. Firenze), gl. grad provincije Firenze i regije Toskane u sr. Italiji; 376 700 st. Leži s obiju strana r. Arno, podno Apenina. Ubraja se među najljepše gradove svijeta s mnogobrojnim sačuvanim kult.-pov. spomenicima (grad muzej). Od 1982. na Uneskovu popisu svj. kult. baštine. Turist., kult. i trg. središte. Proizvodnja stakla, keramike, kože, odjeće, obuće; kovinska, prehr., grafička ind. Nova ind. smještena je u predgrađima i satelitskim gradovima (Prato, Sesto Fiorentino i dr.). Na okolnim brežuljcima vile s vinogradima i voćnjacima. Prom. čvorište. Međunar. zračna luka Peretola. Stari dio grada zadržao je ant. prostornu strukturu. Središte kult. života je Piazza San Giovanni s katedralom Santa Maria del Fiore (1296–1436; kupola iz 1420–61. visoka 91 m, zvonik iz 1334–87. visok 82 m) i osmerokutnim baptisterijem San Giovanni (XI–XV. st., neki dijelovi iz V. st.; brončana vrata iz XV. st.). Najstarija crkva je San Lorenzo (osn. 393, današnje renesansno zdanje iz 1421–60) s kapelom Medici, gdje su pokopani članovi najpoznatije firentinske obitelji. U got. crkvi Santa Croce (XIII–XIV. st.) nalaze se grobovi Michelangela, Dantea, Galileija, Machiavellija, Rossinija i drugih poznatih Talijana. Mnogobrojne crkve: Santa Trinità (XIII. st.), Santa Maria Novella (XIII–XV. st.) i dr. Na Starome mostu (Ponte Vecchio, XIV. st.) mnogobrojne zlatarske i draguljarske radnje. Got. i renesansne palače: Palazzo Vecchio (1299–1314) s 94 m visokim tornjem, Palazzo degli Uffizi (1560–74) s umj. galerijom u kojoj su izložena djela Michelangela, Leonarda da Vincija, Botticellija, Rafaela i drugih tal. i stranih majstora iz XIII–XVII. st., Bargello (ili Palazzo del Podesta, XIII–XIV. st.) s Nac. muzejom, Palazzo Medici-Riccardi (1444–52) s muzejom Medici, Palazzo Strozzi (XV–XVI. st.), Palazzo Pitti (XV. st.) s galerijom i dr. Michelangelov muzej (Casa Buonarroti) i drugi muzeji i galerije. Sveučilište (osn. 1321, u pravom smislu sveučilište od 1923), visoke škole, instituti. Umj. akademija, konzervatorij, botanički vrt, opservatorij, knjižnice (Biblioteca Nazionale Centrale jedna od najvećih u Italiji, s 4 mil. knjiga, tisućama rukopisa, karata i pisama; Mediceo-Laurenziana s rukopisima grč. i rim. klasika; Marucelliana sa zbirkom bakroreza; Riccardiana s mnogim rukopisima), Drž. arhiv, Vojnogeogr. institut. Vrtovi (Boboli, glazb. festival svakoga svibnja) i parkovi. 1865–70 prijestolnica Kraljevstva Italije. Rodni grad Dantea, Donatella, S. Botticellija, N. Machiavellija.