Vranyczany-Dobrinović, Ambroz ml., poduzetnik, političar i dobrotovor (Stari Grad, Hvar, 13. X. 1801 – Bad Ragaz, Švicarska, 12. VII. 1870). God. 1837. inicirao je osnivanje društva osiguranja radnika i životinja za vuču brodova te poboljšanja tehničkih uvjeta za brodarenje na riječnom toku između Siska i Karlovca, a zatim je 1843. osnovao dioničko društvo radi uspostave redovite prometne linije između Siska i Karlovca. Bio je prvi predsjednik Trgovačkog (mjeničkog) suda koji je 1841. osnovan u Karlovcu i čija se nadležnost protezala na čitavu Bansku Hrvatsku te Vojnu krajinu. Bio je među prvacima hrvatskoga narodnog pokreta te se zalagao za sjedinjenje Banske Hrvatske i Vojne krajine. Za revolucije 1848–49. bio je zastupnik Zagrebačkoga magistrata sa zadatkom da na čelu delegacije podnese „Zahtijevanja naroda” caru i kralju Ferdinandu I. Habsburškom u Beču. Zajedno s Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim i Ljudevitom Gajem izabran je u Odbor koji je za odsutnosti bana Josipa Jelačića trebao preuzeti vlast u Banskoj Hrvatskoj. Iste godine bio je kao predstavnik grada Karlovca imenovan za zastupnika u Hrvatskom saboru te je 1848–50. bio predsjednik financijskoga odsjeka Banskoga vijeća, protiveći se donošenju oktroiranoga ustava. Za Bachova apsolutizma bio je predsjednik Matice ilirske (1851–58) i član Carevinskoga vijeća (1851), a nakon obnove ustavnoga stanja s Josipom Jurjem Strossmayerom bio je član pojačanoga Carevinskog vijeća, u kojem je branio hrvatsko državno pravo i zauzimao se za sjedinjenje Dalmacije i Vojne krajine s Banskom Hrvatskom. Godine 1860–61. sudjelovao je u radu Banske konferencije koja je u predstavci vladaru formulirala hrvatske želje i zahtjeve, a 1861. ponovno je kao predstavnik grada Senja bio izabran za zastupnika u Hrvatskome saboru. Kao pobornik što prisnije veze Banske Hrvatske s Bečom, a ne Peštom, on i njegova braća su 1862. stekli nasljedni barunat. Iduće godine Ambroz se povukao iz političkoga života, darovavši prethodno, zajedno sa svojim bratom Nikolom, 10 000 forinti za osnutak Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.