futurizam, U. Boccioni Stanje duše, 1911, New York, Museum of Modern Art
futurizam, G. Severini Plesačice u Monacu, Pariz, Centre Georges Pompidou
futurizam (talijanski: futurismo prema il futuro budućnost), umjetnički pokret koji se javlja početkom XX. stoljeća u Italiji i Rusiji i koji, poput sličnih avangardnih pokreta, zahtijeva obračun s tradicionalnim vrijednostima i preoblikovanje javnog, kulturnog i političkog života. Pokret je utemeljio talijanski književnik → Filippo Tommaso Marinetti objavivši Manifest futurizma 20. II. 1909. u pariškim novinama Le Figaro.
Futurizam u književnosti. Kao i drugi avangardni pokreti, objavljuje prekid s književnom tradicijom i esteticizmom te u književnosti postavlja zahtjev za izražavanjem dinamizma industrijske civilizacije. Pobuna, drskost, veličanje strojeva i brzine, kao i oduševljenje političkom akcijom i ratom predstavljaju neke od najvažnijih odrednica pokreta. Futuristi donose nov pjesnički jezik, ukidaju interpunkciju i jezične konvencije, zaobilaze pravila logike, isključuju racionalnost, pokušavaju oponašati ritam strojeva te vanjskih zvukova i šumova, a uvode i znakove iz neumjetničkih područja (brojevi i sl.). U talijanskoj književnosti, uza samoga Marinettija, najvažniji su predstavnici G. Papini, L. Folgore, A. Palazzeschi i A. Soffici. U Italiji se futurizam vezao uz uspon fašističkoga pokreta, čije je političke i društvene korake slavio i podupirao. U Rusiji se futuristički pokret razvija nakon 1910. (pjesnik i slikar David Burljuk i njegova braća Vladimir i Nikola), a najpoznatiji su predstavnici V. Majakovski i V. Hljebnikov.
Futurizam u slikarstvu, arhitekturi i scenografiji. Petorica mladih talijanskih slikara (U. Boccioni, C. Carrà, L. Russolo, G. Balla i G. Severini) objavili su 1910. u Torinu Manifest slikara futurizma. U njemu se zalažu za Marinettijeve ideje i novu viziju svijeta nastojeći prikazati dinamiku modernoga života. Načela futurističke arhitekture manifestom je objavio talijanski arhitekt Antonio Sant’Elia (armirani beton, čelik i staklo). Slikar i scenograf Enrico Prampolini napisao je dva manifesta o scenografiji, koreografiji i režiji.