 |
|
| Službeni naziv: | Republika Gabon, République Gabonaise |
| Površina: | 267 667 km2 |
| Stanovništvo | (procjena 2012): 1 534 300 (5,7 stanovnika/km2); 82% gradsko |
| Glavni grad | Libreville, 797 003 stanovnika (procjena 2012) |
| Upravna podjela | 9 provincija |
| Službeni jezik | francuski |
| Valuta | CFA-franak |
Gabon, država na Z ekvatorske Afrike, graniči s Ekvatorskom Gvinejom na SZ, Kamerunom na S, Republikom Kongo na I i J, na Z izlazi na Atlantski ocean (Gvinejski zaljev), 885 km morske obale.
Prirodna obilježja
Libreville
Najveći dio G. čini bazen r. Ogooué i njezinih pritoka. Obala je ugl. niska, ponegdje močvarna s lagunama, posebice u j dijelu, na S razvedenija. Obalna ravnica na J je uska (ponegdje samo 30-ak km), na S širine do 150 km. Prema unutrašnjosti teren se postupno uzdiže prelazeći u nizove niska gorja i platoa 300–600 m visine, građenih pretežno od granita i ispresijecanih mnogim riječnim tokovima. Najviše gorje, Massif du Chaillu, uzdiže se u središnjem dijelu zemlje, a najviši vrh mu je Mt. Iboundji (1575 m). Ekvator prolazi gotovo središnjim dijelom zemlje, pa G. ima toplu kišnu klimu (ekvatorsku), s visokim i ujednačenim temperaturama tijekom cijele godine (23–25 °C). Padaline su obilne, 3000–5000 mm. Iako ih većina padne od listopada do svibnja, vlaga je visoka tijekom cijele godine. Gotovo 70% površine zemlje pokriva trop. kišna šuma, bujna i bogata biljnim vrstama. Među njima su i pojedine vrste (npr. okoumé, mahagoni, ebanovina) koje imaju veliko značenje u industriji i izvozu. Na S i I, u području kišnih sjena, nalaze se savane. Zbog obilnih padalina i pretežno nepropusne, granitne podloge, riječna mreža je dobro razvijena. Okosnicu čini r. Ogooué koja protječe središnjim dijelom zemlje i prima nekoliko velikih pritoka (Ngounié, Okano, Ivindo, Sébé). Ulijeva se u Gvinejski zaljev deltastim ušćem kod rta Lopez, najzapadnije točke zemlje. Krajnji jug ovodnjava rijeka Nyanga, a sjever Komo, koji se u more ulijeva u estuariju Gabon, blizu gl. grada.
Stanovništvo
Stanovništvo G. čini 40-ak etničkih skupina, a gotovo svi (osim 10-ak tis. Pigmeja) pripadaju Bantu narodima. Najbrojniji (oko 1/3) su Fang ( s od Ogoouéa), zatim Eshira ( j od Ogoouéa), Njebi, Mbédé, Omyéné. Potonji žive u sjev. priobalju i prvi su dolazili u kontakt s eur. trgovcima i misionarima, rano se uključili u trgovinu, obrazovali se, te danas, iako malobrojni, čine vrlo utjecajnu skupinu. Među strancima (o. 150 000) najbrojniji su Francuzi. Služb. jezik je francuski, a u uporabi su brojni Bantu jezici pojedinih naroda. S manje od 5 st./km2 G. spada među najrjeđe naseljene afr. zemlje. Približno pol. stanovništva živi u gl. gradu, a još 30% u desetak drugih gradova. Ostatak stanovništva živi u nekoliko tisuća malih naselja koncentriranih uz obalu, rijeke ili ceste, pa su velika prašumska područja praktički nenaseljena. S 80-ak % urbanog st. G. je najurbaniziranija zemlja subsaharske Afrike. Uz Libreville (797 003 st.) veći su gradovi Port-Gentil (120 600 st.), Masuku (prije Franceville) (42 500 st.), Moanda (29 800 st.), Oyem (24 300 st.) i dr. Porast stanovništva razmjerno je brz, 20– 30‰ godišnje, većinom zbog visoke stope prir. promjene, a dijelom i zbog imigracije stranih radnika i izbjeglica iz Ekvatorske Gvineje. Unutrašnje migracije bile su najintenzivnije tijekom 1970-ih, razdoblja najintenzivnije urbanizacije. Očekivano trajanje života je 53 g., nešto je više za žene. U dobnoj strukturi stoga je malo starog stanovništva, oko 4%, mlađih od 15 g. je 42%, a oko 54% je u dobi 15–65 godina. Stanovnici su većinom katolici, iako mnogi među njima (oko 30%) slijede tradic. afr. nar. vjerovanja, 5% su protestanti, nešto je muslimana. Iako je osnovno školovanje obvezno, zbog neredovita i nepotpuna pohađanja dosta je nepismenih: među muškim st. oko 20%, a među ženskim 40%. Sveučilište Omar Bongo osnovano je 1970. g., postoje visoke tehn. i druge škole, a mnogi studiraju u inozemstvu, pretežno u Francuskoj.
Gospodarstvo
Gospodarstvo G. znatno je više povezano s eur. i amer. tržištima nego sa susjednom zemljama. Od njih se razlikuje i visinom dohotka po stanovniku koji je viši od 3000 USD – za afr. prilike dosta visok, nekoliko puta viši od prosjeka subsaharske Afrike. Ipak, gospodarstvo G. ima i sličnosti sa zemljama iz okruženja: prevlast sirovina u izvozu, a industr. robe u uvozu, snažna povezanost s bivšim kolonizatorom i ovisnost o stranim investicijama. Poljoprivreda ima malo gosp. značenje i danas ne zadovoljava potrebe zemlje. Dijelom je to posljedica ruralnog egzodusa 1970-ih i odlaska mladih u unosnije djelatnosti. Pokušaji vlade za oživljavanjem poljoprivrede dali su slabe rezultate, donekle samo u uzgoju kave i kakaa. Zbog ce-ce muhe ni govedarstvo nije uspješno. Šumarstvo je, zbog kvalitetnih vrsta drveća, do otkrića nafte bilo jedna od gl. izvoznih djelatnosti. Poč. 1970-ih otkrivena su nalazišta nafte u podmorju i nafta postaje gl. izvor prihoda, dajući 50–60 % BNP-a, ovisno o kretanjima cijena. Među ostalim prir. bogatstvima ističe se mangan (4. u svijetu po proizvodnji), uran (5. u svijetu, ugl. za franc. nuklearni program) te željezna ruda koja se ne eksploatira zbog slaba prom. sustava. Uz naftu, značajan izvor energije su i brze i vodom bogate rijeke. Gl. industrije su petrokemija, prerada drveta (šperploča), prehrambena (proizvodnja šećera, palmina ulja, piva). U vanj. trgovini najveće značenje imaju nafta i prerađevine – više od 80% vrijednosti izvoza (G. je član OPEC-a), drvo, mangan. Uvoze se strojevi i druga industr. roba, hrana, kem. proizvodi, građev. materijal. Gl. partneri: Francuska, SAD, Japan, Velika Britanija. Prom. mreža slabo je razvijena i to je jedan od ograničavajućih čimbenika iskorištavanja prir. bogatstava. Samo 10-ak % cesta je asfaltirano, a želj. pruga prema unutrašnjosti počela se graditi 1970-ih. Rijeka Ogooué plovna je 250 km, a gornji tok kao i pritoci koriste se za splavarenje. U unutrašnjem putničkom prometu značajan je putnički. Gl. luka je Port-Gentil.
BNP (2001) 3,99 mlrd. USD
Udio BDP po sektorima (2001):
poljoprivreda 8%, industrija 51%, usluge 42%
Udio zaposlenih po sektorima (2000):
poljoprivreda 60%, industrija 25%, usluge 15%
Nezaposlenih (1997) 21%
Inflacija (1990–2001) 5,6 %/god.
Realan rast gospodarstva (1990–2001) 2,6 %/god.
Uvoz (2002) 1,1 mlrd. USD
Izvoz (2002) 2,6 mlrd. USD
BNP (2001) 3,99 mlrd. USD
Udio BDP po sektorima (2001):
poljoprivreda 8%, industrija 51%, usluge 42%
Udio zaposlenih po sektorima (2000):
poljoprivreda 60%, industrija 25%, usluge 15%
Nezaposlenih (1997) 21%
Inflacija (1990–2001) 5,6 %/god.
Realan rast gospodarstva (1990–2001) 2,6 %/god.
Uvoz (2002) 1,1 mlrd. USD
Izvoz (2002) 2,6 mlrd. USD
Povijest
Priobalje G. nalazilo se u XIV. st. u vlasti moćnog plemena Bakongo. Prve port. naseobine datiraju iz 1480-ih. Od 1760-ih do 1840-ih G. je važno središte za izvoz roblja; trgovinu roblja vode domaći klanovi Orungu i Mpongwe. Od 1839–41. Francuzi su pod svoj protektorat stavili područja uprave gabonskih vladara Denisa I. i Luja I. (Gabonski zaljev); franc. okupacija G. dovršena je do 1880-ih, a 1886. pripojen je Franc. Kongu. God. 1849. utemeljen je budući gl. grad Libreville. God. 1910. kolonija G. uključena je u sastav Franc. Ekvatorijalne Afrike, a 1946. u sastav Franc. Zajednice. Pokret za stjecanje neovisnosti G. jača nakon II. svj. rata; 1948. ustrojen je Demokr. blok na čelu s Léonom M’baom. God. 1958. G. postaje autonomna republika u sastavu Franc. Zajednice; L. M’ba postaje prvi predsj. vlade. Neovisnost G. proglašena je 1960; M’ba je 1961. izabran za predsj. republike. Svrgnut je u voj. udaru 1964, a hunta na vlast dovodi čelnika oporbe J. H. Aubameua; intervencijom franc. vojske M’ba iste god. ponovno preuzima vlast. Nakon njegove smrti (1967) naslijedio ga je → Omar Bongo, utemeljitelj Gabonske demokratske stranke (izabran za predsjednika i 1973, 1979, 1986, 1993, 1998, 2003. i 2008). Godine 1982. zabranjuje sve oporbene stranke, provodi otvorenu represiju nad političkim protivnicima. Vojni udar protiv njega 1985. nije uspio. Zbog masovnih prosvjeda početkom 1990-ih uvodi se višestranački sustav. Nakon Bongove smrti za predsjednika je 2009. izabran njegov sin Ali Bongo Ondimba.