Gdańsk

Gdańsk
Gdańsk (njem. Danzig), grad i luka u sjev. Poljskoj, na ušću r. Visle u Gdański zaljev Baltičkog mora; vojvodstvo Pomorskie (gl. grad); 462 000 st. Zajedno s Gdyniom i Sopotom, Gdańsk je dio urbanog područja Trograđa (Trójmiasto, aglomeracija 866 800 st.). Jedna od najvažnijih luka i važno trg. središte na Baltiku (robni promet 16,5 mil. t 2000. g.). Prom. čvorište. Trajektna veza sa Švedskom. Zračna luka. Razna ind.; brodogradnja, metalurgija, rafinerija nafte, kem., drvna, prehr. ind. Kult. i obraz. središte; sveučilište (1970), mnogobrojne škole, muzeji, kazališta, galerije. Stara grad. jezgra leži na Motławi, pritoku Visle, 3 km od mora. Srednjovj. grad. vijećnica; crkva sv. Marije (1343–1505), crkva sv. Katarine (dijelom iz XIV. st.), burza (1379), Artusov dvor, arsenal, Duga ulica sa znamenitim kućama (XVI–XVIII. st.), Zelena vrata (1568), Neptunova fontana i mnoge znamenitosti. Sz od stare jezgre izgrađene su nove stamb. četvrti, a duž morske obale kupališta. Prvi se put spominje 997. (Gyddanzyc); status grada od 1260. Od 1308–1466. u posjedu Njem. viteškog reda, nakon toga dio Poljske s lokalnom autonomijom. Od 1358. član Hanze; u XVI. i XVII. st. najprosperitetnija baltička luka i jedno od najvažnijih trg. središta Europe. Sred. XVIII. st. najveći istočnoeur. grad (77 000 st.). Od 1793. pod Pruskom gubi dotadašnje značenje, 1807. slobodni grad, od 1814. ponovno pod Pruskom i do I. svj. rata gl. grad njem. provincije Zapadna Pruska. Između dvaju svj. ratova slobodni grad Danzig (1953 km2) pod kontrolom Društva naroda, u II. svj. ratu teško stradao; 1945. pripao Poljskoj. Radnički nemiri u gdańskom brodogradilištu 1980. potaknuli su stvaranje sindikata “Solidarnost”.

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: